U posljednjih šest godina država je uložila 2,2 milijarde kuna u prvi posao za 75 tisuća mladih ljudi koji su prošli stručno osposobljavanje za rad. Sve do početka 2013. godine plaćeno stručno osposobljavanje bilo je rezervirano za specifična zanimanja u zdravstvu ili državnoj upravi gdje se mladi nisu mogli zaposliti prije nego što polože stručni, državni ili majstorski ispit.
Veliki privatnici po strani
Prema tim kriterijima, mjera je obuhvaćala oko 5 tisuća mladih godišnje, no SDP-ov ministar rada Mirando Mrsić plaćeno stručno osposobljavanje otvorio je svim mladim ljudima sa završenim fakultetom – što je u recesijsko doba značajnom broju mladih ljudi omogućilo ulazak na tržište rada. Javno objavljeni izvještaji o korisnicima mjera (završno s 2015. godinom) pokazuju da je javni sektor češće ‘zapošljavao’ besplatne SOR-ovce od privatnog.
Primjerice, Ministarstvo financija i carinska uprava uzeli su 2015. godine više od 500 mladih SOR-ovaca, a više od 250 završilo ih je i u zagrebačkom poglavarstvu ili državnom mirovinskom zavodu. Velike tvrtke uglavnom su ostale po strani, no jednu do dvije mlade osobe uzimale su male tvrtke ili obrti.
Samo za boljestojeće
Pogleda li se lista poslodavaca, na njoj dominiraju bolnice, sudovi, vrtići, škole, razne javne institucije, gradovi, županije i slično, dok se od zvučnijih imena iz privatnog sektora među korisnicima mjera za 2015. godinu nalaze samo dvije banke, Erste i Sberbanka, kod kojih se 68 mladih ljudi osposobljavalo na teret države. Ekonomist Predrag Bejaković, jedan od stručnjaka koji su ocjenjivali učinke državne politike prema nezaposlenima, kaže da analiza potvrđuje da su se nakon jednogodišnjeg stručnog osposobljavanja mladi ljudi osjetno bolje zapošljavali, tako da on smatra kako su dvije milijarde kuna dobro iskorištena intervencija na tržištu rada, posebno u vrijeme recesije. Bejaković pri tome prihvaća dio argumenata sindikata, koji su se čuli ovih dana, ali iznosi ih i Mreža mladih, da je besplatno osposobljavanja na teret države potisnulo pripravništvo i druge oblike ulaska mladih na tržište rada.
– Mjera nije pravedna prema ljudima slabijeg materijalnog stanja jer 2400 ili 2620 kuna nije dovoljno za život i stanarinu, i takav posao mogu prihvatiti samo oni mladi ljudi koji mogu računati na pomoć roditelja – kaže Bejaković.
>>Mrsić: 'Blagajnice će zamijeniti mladi za 2.620 kuna, to je legalno iskorištavanje bez kontrole'
>>Zbog nesigurnosti i političke krize, veliki broj žitelja Srbije, RH, BiH... želi otići iz zemlje