Na današnji dan prije 27 godina počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu. U akciji "Oluja" za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. U operaciji je poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo a da su gubici na drugoj strani bili nekoliko puta veći.Tijekom i nakon operacije "Oluja" ubijeno je 667 civila. U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja.
Naši reporteri donose nikad ispričane priče iz Oluje, ne propustite ih
Večernji list na sutrašnji Dan pobjede u svom posebnom izdanju donosi ekskluzivni specijal na 16 stranica, u kojem naši autori Žarko Ivković, Renata Rašović, Željko Andrijanić i Srđan Hebar, uz veliku infografiku o tijeku akcije na svim frontama, koju potpisuje naša Kristina Franić, donose nikad ispričane priče junaka koji su Hrvatskoj donijeli slobodu.
Po prvi put o Oluji govori Ivica Primorac, nekadašnji visoki dužnosnik stožera obrane HVO-a i jedan od generala s legendarne fotografije nastale na kninskoj tvrđavi, gdje je 5. kolovoza konačno podignuta hrvatska zastava. Prvi ju je podignuo pokojni Ivan Korade, a sutradan i pokojni predsjednik RH Franjo Tuđman te je tom prigodom nastala fotografija s generalima na kninskoj tvrđavi.
Donosimo i priču Marijana Kretića, jednog od ratnih zapovjednika 7. gardijske brigade Puma, koji su prvi ušli u Knin nakon završetka Oluje, potom i ulomak iz knjige generala Rahima Ademija u kojem detaljno opisuje kako je od četničke okupacije oslobođen hrvatski grad Knin. Naša reporterka Renata Rašović napisala je priču o Patriku Maceku, ratnom fotoreporteru, kojom najavljujemo i njemu posvećen dokumentarac, dok je reporter Srđan Hebar u reportaži ispitao kako se 27 godina nakon Oluje danas živi u Kninu.
Specijal poklanjamo našim čitateljima u sutrašnjem izdanju Večernjeg lista, a sve priče moći ćete pročitati i Premiumu na našem web portalu.
Krenuli u 5 ujutro na bojište duže od 630 kilometara
Podsjetimo, hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna. Već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak u 18 sati objavio je završetak akcije "Oluje" u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici. Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač.
Završilo je tek kad su oslobođeni naši generali 2012. godine
Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a u prvim satima napada predsjednik RH Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu u Hrvatskoj kod svojih kuća jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava.
Oluja je praktički za hrvatski narod završila tek kad su u studenom 2012. godine u Haagu oslobođeni naši generali Ante Gotovina i Mladen Markač a protiv Hrvatske je propala teza o udruženom zločinačkom pothvatu te je hrvatska vojska dobila potvrdu da je njihova pobjeda bila potpuno čista.
Srbi se žale da su stradali civili u akciji Oluja, to je isto kao da se Nijemci žale da su stradali civili za vrijeme pada nacističke Njemačke. Pupovac također polaže vijenac u Dunav za poginule Srbe, to je isto kao da Nijemci polože vijenac za svoje poginule u drugom svjetskom ratu, i to na dan sjećanja na žrtve Holokausta. HDZ nažalost šuti umjesto da žestoko reagira i udari šakom po stolu, a šutnja je isto što i odobravanje !