Prvi put u njenu mandatu izvješće Zlate Hrvoj Šipek samo je primljeno na znanje, nije prihvaćeno

No iako je ta rasprava na današnjem dnevnom redu Sabora posljednja, što znači da će se o radu DORH-a u sabornici govoriti tek u kasnoposlijepodnevnim ili tek večernjim satima, Zlata Hrvoj Šipek već je u jutarnjim satima morala biti u Saboru jer se na iste teme sastao i saborski Odbor za pravosuđe, čija je sjednica trajala nešto više od dva sata. A prvih pola sata prošlo je u iskazivanju oporbenog nezadovoljstva određenim terminom saborske rasprave, uz traženje da se tako važna tema odgodi za petak kako bi se zastupnici za raspravu mogli i pripremiti. 

– S obzirom na nasilničko ponašanje predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića koji je napravio ovakav raspored da vi jutros dobivate izvješće Vlade, a mi danas imamo Odbor, predlažem da se sjednica odgodi kako bismo se mogli u miru pripremiti. Glavna državna odvjetnica i sama je u korupciji. To se može znanstveno dokazati, a mi trebamo glumiti nekakve statiste koji će prihvaćati formalizam. Nemamo mi glavnu državnu odvjetnicu. Mi imamo zaštitnicu korupcije u Hrvatskoj. I sve ovo što se sad događa vrijeđanje je građana – kazala je na početku Karolina Vidović Krišto (OIP) potom napustivši sjednicu Odbora uz obrazloženje da joj dostojanstvo ne dozvoljava da "nazovi izvješće" sluša dvaput u jednom danu. 

VIDEO Konferencija za medije Zlate Hrvoj Šipek

Odgodu saborske sjednice zatim su zatražili i Danijel Spajić (DP) te Nikola Grmoja (Most).

– Nije dobro da nabrzinu, a da nismo proučili dokumente, raspravljamo o izvješću glavne državne odvjetnice. O tome možemo raspravljati u petak ujutro kada nemamo važnih točaka. Nažalost, državno odvjetništvo okupirana je institucija koja je pokazala na koji način funkcionira u slučaju Žalac, gdje je taj predmet bio skrivan dok ga nije aktivirao Ured europskog javnog tužitelja. DORH je okupirana institucija. Da je DORH slobodna institucija, neki koji ovdje sjede bili bi pozvani na obavijesni razgovor, poput Krunoslava Katičića, glasnogovornika Vlade Marka Milića ili premijera Andreja Plenkovića – kazao je Grmoja koji je nakon tih riječi također napustio sjednicu Odbora kako bi u sabornici mogao prisustvovati "važnoj raspravi o saborskom Poslovniku".

Riječ je potom uzela Zlata Hrvoj Šipek koja je 20-ak minuta podnosila izvješće o radu DORH-a tijekom prošle godine, zaključno rekavši kako se već godinama upozorava na kadrovsku i materijalnu potkapacitiranost i nezadovoljstvo uvjetima rada.

VEZANI ČLANCI 

– DORH se mora kadrovski i materijalno pojačati jer uskoro nećemo moći obavljati svoje zadatke. Mnogi kolege svoj profesionalni put više ne nalaze u pravosuđu – poručila je glavna državna odvjetnica. 

– Često slušamo da ste vi aparat u rukama vladajuće stranke i da radite po diktatu, onako kako vam se kaže. Radite li po nečijim naputcima? Je li bilo pokušaja utjecaja na vas i je li vam se bilo tko od kolega u sustavu požalio da se na njega pokušalo utjecati? – upitao je Dražen Bošnjaković (HDZ), na što mu je Hrvoj Šipek uzvratila: 

– Kao uvijek do sada moram ponoviti da nikada nisam bila ni pod čijim utjecajem. Posao obavljam na način da se odluke donose na temelju utvrđenih činjenica i zakonito prikupljenih dokaza. Znači, utjecaja nema. Predugo radim da bih potpadala pod bilo čiji utjecaj. A ni od jednog kolege nisam čula da se požalio kako je netko na njega pokušao utjecati zbog donošenja neke odluke. 

Dalija Orešković (SsIP) nadovezala se riječima kako nije potrebno da se HDZ bilo na izravan ili neizravan način pritiscima obruši na DORH ili Uskok jer je dovoljno da HDZ ne poduzme ništa pa da dođe do urušavanja institucija.

– Stvara se magla. Završni dio izvješća identičan je prijašnjim izvješćima o radu DORH-a. Isto je još od doba Dinka Cvitana. Ovo je poraz države. To da se nitko nije javio na natječaj za čelno mjesto u Uskoku govori što misle ljudi u samom DORH-u – poručila je Orešković, a Hrvoj Šipek ponovila je kako problema u pravosuđu i državnom odvjetništvu ima puno, na te se probleme upozorava i jedino što ona može jest da apelira da se ti problemi riješe. 

– Jasno je da su uvjeti rada u DORH-u i Uskoku neadekvatni, da su plaće mizerne... Pa onda me zanima što ste vi osobno, kao čelnica te institucije, učinili da se to katastrofalno stanje počne zaista mijenjati. Lani kada smo raspravljali o vašem prethodnom izvješću, na moj upit zašto ne vičete, dramatično ne upozorite i ne tražite više novca, veće plaće i bolje uvjete rada, rekli ste nam da se snalazite kako možete. Što ste onda konkretno učinili, kome ste se i kada obratili, s kim ste razgovarali i kako ste se to borili za bolje uvjete rada svojih podređenih u DORH-u i Uskoku? Svjedočimo da je situacija u pravosuđu, konkretno u DORH-u i Uskoku, sve gora i gora, pa što ste onda vi učinili jer su prošle tri godine koliko ste na čelu DORH-a, a ništa se nije pomaknulo? – zanimalo je Uršu Raukar Gamulin (Možemo).

– U protekle tri godine koliko sam na čelu DORH-a, svakih mjesec-dva održavaju se redoviti sastanci u Ministarstvu pravosuđa po pitanju plaća, nabave računala, obnove zgrada... Nisam osoba koja će vikati i galamiti kroz medijski prostor. Postoje službeni kanali kroz koje se to radi – odgovorila je Zlata Hrvoj Šipek, na što joj re Raukar replicirala riječima:

– Niste me ni sad fascinirali. Bilo bi dobro da javno istupate i prisiljavate Vladu da se u zemlji gdje je korupcija nadrealno visoka konačno počne ulagati u pravosuđe.

– To što se nitko nije javio na natječaj za čelno mjesto Uskoka pljuska je Andreju Plenkoviću. To se dogodilo zato što se primarno ne vjeruje njemu. No je li to i poruka vama? – upitao je Mišel Jakšić (SDP).

– Oko imenovanja na čelo Uskoka bilo je niz pretpostavki i spekulacija, govorilo se o porazu, kapitulaciji institucije... Ništa od toga nije istina. Uskok i dalje obavlja svoj posao. DORH i njegov neodvojivi dio, Uskok, ne ovise o jednom čovjeku. Postupak imenovanja ravnatelja Uskoka isti je već godinama. Smatrala sam da je pet mjeseci nakon odlaska Vanje Marušić došlo vrijeme da se raspiše natječaj za to mjesto. Nisam nikoga pozvala da se javi. A zašto se nitko nije javio? Činjenica jest da se radi o odgovornoj i zahtjevnoj dužnosti. Uskok djeluje u četiri grada, Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Neki ljudi koji bi se i javili, možda to nisu učinili iz obiteljskih razloga i preseljenja koje bi onda uslijedilo. Možda su zato odustali. A i kritike prema DORH-u sigurno utječu na one koji razmišljaju i važu hoće li se ili neće prihvatiti takve dužnosti – odgovorila je Zlata Hrvoj Šipek na Jakšićeva pitanja. 

Krunoslav Katičić (HDZ) tada je dometnuo kako je "najlakše neke stvari prebacivati na izvršnu vlast i premijera". 

Profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlata Đurđević potom je opravdano prigovorila što se izvješće o kojem se raspravlja zove "Izvješće glavnog državnog odvjetnika", a svi znaju da imamo glavnu državnu odvjetnicu. Time je upozorila na neprihvatljivu rodnu diskriminaciju. Odgovoreno joj je da sva izvješća prolaze lekturu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Đurđević je u nastavku upozorila i na zabrinjavajuće podatke o tome da se vrijeme trajanja istraga posljednjih godina sve više povećava, a istraga je sve više. 

Nikola Mažar (HDZ) pohvalio je rad DORH-a po pitanju ratnih zločina.

– Povećan je broj kazneno prijavljenih i osuđenih osoba za kazneno djelo ratnih zločina. To ohrabruje – rekao je Mažar, nakon čega je Krunoslav Katičić obznanio da će vladajući predložiti zaključak Odbora da se izvješće glavne državne odvjetnice "primi na znanje". 

VEZANI ČLANCI 

– Ključ uspjeha ili neuspjeha jest u prepoznavanju prioriteta. Kada na stolu imaš deset spisa, onda najprije gledaš gdje curi rok, težinu slučaja... A nama sad na Odboru i kasnije u saborskoj raspravi prioritetno bi trebalo biti pitanje zašto se nitko nije javio na natječaj za ravnatelja Uskoka. To govori da imamo ozbiljan strukturni problem u sustavu. Neprihvatljivo je za državu koja je dio EU imati činjenicu da danas imamo posve disfunkcionalno pravosuđe. A razlozi za to nisu samo politički pritisci, oni HDZ-a, već to da stranka na vlasti nije poduzela ništa da pravosuđu osigura prave uvjete za rad. Točka, to je neoboriva pretpostavka. Ako vidimo da se ne procesuiraju ministri koji su u raznim aferama, imamo jasan dokaz o strukturnom zarobljavanju države. I glavno je pitanje zašto nam ljudi odlaze iz sustava. Zato vas pitam – što je sve i kada zatraženo od resornog ministra te kakvi su bili njegov odgovor i reakcija? – pitala je Dalija Orešković (SsIP) uz opasku kako je vrijeme da se kaže "dosta" jer "nema ni pravosuđa, ni vladavine prava, ni države".

Da je neposredan povod za prikupljanje oporbenih potpisa kako bi se danas raspravljalo o izvješću glavne državne odvjetnice u Saboru to što se na natječaj za čelno mjesto u Uskoku nije javio nitko, naglasila je i Sandra Benčić (Možemo!).

– Oporba je upozoravala na kontinuitet urušavanja institucija u Hrvatskoj, što se vidi u podfinanciranju te u načinu izbora i reizbora ljudi na funkcije. Oni koji su javno govorili o problemima unutar svojih institucija, o tome kako im je Vlada ograničavala rad ili ih je potfinancirala, nisu reizabrane. Sad bih govorila o vašem upravljanju. Čitajući vaše izvješće za 2022., vidi se da oni prijašnji problemi ne samo da nisu riješeni nego su još i gori. I ti problemi sad dovode u pitanje funkcioniranje odvjetništva. Ljudi godinama rade u nemogućim uvjetima, u neadekvatnim prostorima, za male plaće... To je sve posebno izraženo u uredu koji se bavi pitanjem korupcije. Zbog tih evidentnih malih plaća, uvjeta u kojima ljudi moraju raditi i podcjenjivačkog stava prema pravosuđu, ne možemo reći da se sve to dogodilo samo po sebi, da ne postoji ničija odgovornost i da politika podcjenjivanja institucije nije bila poticana i smišljena. Kako su pravobraniteljice i čelnica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u Saboru otvoreno govorile o svim tim problemima i vas sam nekoliko puta pitala da nam kažete imate li i vi takvih problema. Ali vi nam nikada niste htjeli reći da postoji sustavni problem potplaćenosti sustava i urušavanja institucije. Dajem vam priliku da se borite za svoje ljude, a vama se dogodi da vam se za čelno mjesto Uskoka nitko ne javi jer ne postoje ljudi koji se tome žele izložiti, jer ne postoji sustav koji će ih štititi i za to nagraditi. Za to vas držim odgovornom – poručila je Benčić glavnoj državnoj odvjetnici, na što je reagirala predstavnica Ministarstva pravosuđa tvrdeći da ne postoji nikakva politika podcjenjivanja i uništavanja pravosuđa, već da postoji određeni manjak interesa ljudi za rad u tom sustavu.

– Što se tiče ravnatelja Uskoka, Vlada ne sudjeluje u tome. To je javni poziv i pitanje je zbog čega se nitko nije javio i zašto se uopće raspisao natječaj ako se to prije nije iskomuniciralo. Nećemo dopustiti da se Vlada proziva za nešto o čemu veze nema, niti je se išta o tome pitalo. Ministru pravosuđa samo se servira da potpiše imenovanje. On u tom postupku nimalo ne sudjeluje. Uskok i dalje radi, funkcionira. Ima vršitelja dužnosti. A ravnatelj će biti izabran – znakovite su bile riječi predstavnice Ministarstva.

– Ako hoćete potkopati neku neovisnu instituciju, nije potrebno da Vlada bira njenog ravnatelja, dovoljno je da se ta institucija deset godina podfinancira pa da se stvar uruši. A moramo priznati da se upravo to događa posljednjih deset godina. Ni u jednoj zemlji nije normalno da se na takve funkcije nitko ne javi. Ako nam sad nije jasno da je stvar otišla preko ruba, onda ne znam kada će nam biti jasno – kazala je Sandra Benčić. 

Nadovezala se opet Dalija Orešković naglasivši razlike između funkcija i ovlasti ravnatelja i vršitelja dužnosti. – Ravnatelj ima svoj integritet, viziju i misiju, a držati Uskok kao predvodnika i glavnog borca protiv korupcije, bez čelnog čovjeka, dokaz je da se država isporučila kojekakvim koruptivnim strukturama – ustvrdila je Orešković.

– To što se nitko nije javio na čelo Uskoka golema je pljuska Andreju Plenkoviću jer je Uskok vrh pravosudne piramide. I nitko me ne može uvjeriti kako baš nitko u DORH-u nema volju i želju biti ravnatelj Uskoka. Ovo izgovaranje na obitelj, preseljenje, to nisu dobri konstrukti kao opravdanje. To se ne događa ni u jednoj uljuđenoj zemlji. To je poruka samom premijeru da ni oni sami ne vjeruju u sustav. Najveća pogreška hrvatske politike u posljednjih 30 godina jest to što su uvjeti rada u pravosuđu apsolutno katastrofalni i demotivirajući. Politika je šapu stavljala gdje se moglo, a gdje nije moglo poticala je i puštala da se sustavi uruše. A netko tko si je davao truda da sve odumre i uruši se jesu premijer i Vlada, i zato je na njima najveća odgovornost – kazao je pred kraj sjednice Mišel Jakšić, nakon kojeg se za riječ javio Željko Sačić (HS).

– Sve će ostati u sjeni nevjerojatne vijesti da je Uskok obezglavljen. Osobe koja treba rukovoditi i svoje suradnike motivirati da idu u opasnu borbu protiv najopasnijih kriminalaca, te osobe nema. To svakom čovjeku zvoni na uzbunu. Mi na natječaju ne možemo izabrati čovjeka da rukovodi Uskokom kao specijaliziranim tijelom. To govori da nam se borba protiv korupcije ne ostvaruje onako kako to propisuju Ustav i zakon. I sve ćemo učiniti da razotkrijemo razloge za to. Neće Plenković i ministar Malenica zvati glavnu državnu odvjetnicu jer postoje suptilne, vrlo učinkovite metode da se sustav zablokira. I mi želimo čuti za te metode. Narod ne može dopustiti da sustav za borbu protiv kriminala i korupcije ima zavezane ruke. To prijeti li se Vanji Marušić i ljudima koji rade u Uskoku, moramo raščistiti da se zna. Glavna državna odvjetnice, imate sve alate u rukama, one najjače, imate i ljude, a oni se neće javiti. To je problem. I to moramo riješiti – poručio je Sačić. 

Na kraju se glasalo o prijedlogu zaključka koji je iznio HDZ, a to je da se, prema prijedlogu Vlade, izvješće glavne državne odvjetnice primi na znanje. Taj je prijedlog prihvaćen većinom glasova pa se prvi put u mandatu aktualne glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek dogodilo da njeno izvješće nije prihvaćeno nego je samo – primljeno na znanje. Presedan je to koji je možda i znakovit. 

VIDEO Veliki uspjeh zagrebačkih liječnika: 'Obavili smo četiri transplantacije srca u tjedan dana, nema mnogo institucija koje se mogu time pohvaliti'