Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i njegov kolega Dmitri Kuleba održali su prvi sastanak od početka ruske invazije na Ukrajinu. Dočekao ih je turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu u Antaliji, ljetovalištu popularnom među ruskim turistima. Televizijski prijenos prikazao je rusku i ukrajinsku delegaciju kako je sjedila jedna nasuprot druge, dok je u sredini bila delegacija predvođena turskim ministrom vanjskih poslova Mevlütom Çavuşoğluom.
Sastanak je počeo u 9.15 sati, a dvojica ministara zaraćenih zemalja nisu se javno rukovala, tvrde prisutni novinari. Çavuşoğlu je rekao da su i Lavrov i Kuleba zatražili da on bude prisutan na razgovorima. Nakon sastanka šefova diplomacije Kuleba je održao konferenciju za medije.
"Zahvalio bih turskom ministru Çavuşoğlu što je organizirao ovaj sastanak. On je posrednik u ovom kontaktu. Ovaj razgovor bio je jednostavan s jedne strane, a s druge strane težak", kazao je Kuleba. "Kritična je situacija u gradu Mariupolju, grad se granatira, a ja sam ovdje stigao s humanitarnim ciljem. Željeli smo organizirati humanitarni koridor za civile koji žele pobjeći iz područja straha", kazao je.
"Ministar Lavrov nije bio u položaju da dâ obećanja u tom smislu, ali će kontaktirati nadležna tijela u vezi s time", rekao je.
"Razgovaralo se o 24-satnom primirju. Nismo postigli napredak jer se čini da za ta pitanja postoje neke druge osobe koje o tome odlučuju u Rusiji", kazao je Kuleba.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova rekao je kako se čini da će Rusija nastaviti svoju ofenzivu i da traži predaju Kijeva koju neće dobiti. Kuleba je rekao da je njegov dojam sa sastanka bio da Rusija u ovom trenutku nije spremna uspostaviti primirje nakon invazije na Ukrajinu.
"Bit ću spreman ponovno se sastati u ovom formatu. Spreman sam nastaviti s ciljem da zaustavimo rat i patnje ukrajinskih civila", kazao je.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji ojačava napore medijacije od početka krize, ocijenio je još u srijedu da "Turska može istodobno razgovarati i s Ukrajinom i s Rusijom". "Radimo na tome da se izbjegne da se kriza pretvori u tragediju", naglasio je.
Kuleba je u srijedu u videosnimci na Facebooku rekao da će učiniti sve kako bi pregovori bili što je moguće učinkovitiji, istodobno rekavši kako ima "ograničena očekivanja". "Nemam velike nade, ali napravit ćemo sve kako bismo izvukli maksimum", rekao je, dodajući da će "sve ovisiti o instrukcijama koje je Lavrov dobio prije susreta".
Atmosfera prije razgovora bila je prilično napeta, a ukrajinski ministar nazvao je nedavno u razgovoru za CNN svog ruskog kolegu "suvremenim Ribbentropom", referirajući se na Hitlerova ministra u Drugom svjetskom ratu.
Putovanjem u Antaliju Lavrov je prvi put izašao iz Rusije od početka ruske agresije na Ukrajinu 24. veljače. Turska, članica NATO-a, saveznica je Ukrajine, ali želi održati i odnose s Rusijom o kojoj uvelike ovisi kada se radi o turizmu i opskrbi pšenicom i energentima.
Pregovori u Antaliji dolaze dan nakon što je Rusija u srijedu rekla da je postignut "napredak" u njezinim pregovorima s Ukrajinom.
Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova također je rekla da cilj Rusije nije srušiti ukrajinsku vladu. Analitičari su, međutim, vrlo oprezni nakon što je dvotjedni rat već protjerao dva milijuna Ukrajinaca izvan granica njihove zemlje.
"Svaki napor može biti od pomoći, ali ne vjerujem da treba očekivati neki proboj" u pregovorima, rekao je za agenciju France presse Aaron Stein, direktor programa za Bliski istok u Foreign Policy Research Institute.
"Da bi se došlo do sporazuma, dvije strane moraju biti spremne na bolne kompromise", upozorio je i Berk Esen s Njemačkog instituta za međunarodna pitanja i sigurnost.
Bilo bi doista iznenađujuće da Erdogan organizacijom razgovora u Antaliji postigne uspjeh, ocjenjuju analitičari.
U posredništvo su se uključili i drugi političari poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i izraelskog premijera Naftalija Bennetta. Za sada bez rezultata.
Više o ratu u Ukrajini čitajte OVDJE.
Video: Nuklearka u Černobilu ostala bez struje, Rusija granatirala dječju bolnicu i rodilište, EU uvodi nove sankcije
kad bi obje strane malo popustile, moguć kompromis bi bio: rusija dobiva na trajno korištenje krim, uz plaćanje odštete ukrajini npr. godišnjom isporukom plina...2 pobunjene regije ostaju u sklopu ukrajine, ali s visokim stupnjem autonomije i demilitariziraju se, kao i pojas u ukrajini od npr 30 km koji uz granice pobunjenih regija. ovime bi rusija zadržala krim i pomorsku flotu, ukrajina formalan suverenitet, a obje regije autonomiju...svi bi se nečega malo odrekli, ali sačuvali bi obraz i daljnji gubitak ljudskih života, razaranja i patnje