Pšenica će opet u izvoz, a uvest ćemo skupe prerađevine

Iako vremenske prilike ove sezone i nisu išle na ruku ratarima, procjenjuje se da bi ovogodišnji urod pšenice na 146.000 hektara mogao doseći lanjskih 800.000 tona. I kvaliteta je dobra. No kako su prerađivački kapaciteti svega 20%, oko dvije trećine ukupne proizvodnje opet će završiti u izvozu – i to po niskoj cijeni, dok uvozimo skupe prerađevine koje nas ostavljaju u vanjskotrgovinskom minusu, priopćili su jučer iz HGK.

– Izvoz nam je oko 181 milijun eura, ali uvoz pšenice i ostalih mlinsko-pekarskih proizvoda 214 milijuna eura. Ukupno gledajući u minusu smo 30 do 40 milijuna eura što je nedopustivo s obzirom na to da već dugi niz godina proizvodimo kvalitetnu pšenicu. Nažalost, napravili smo negativan zaokret u preradbenim kapacitetima u industriji mlinsko-pekarskih proizvoda. Imamo 57 mlinova, međutim, oni rade na oko 20% kapaciteta – istaknuo je Ernest Nad, viši stručni savjetnik u Odsjeku za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvu HGK ŽK Osijek.

Situacija sa pšenicom zapravo je simptomatična za cijelu poljoprivredu pa i cjelokupno gospodarstvo. Proizvodimo i izvozimo kvalitetnu sirovinu, a uvozimo skupe prerađevine. Slična priča je i s drugim ratarskim kulturama – uljanom repicom, sojom i kukuruzom. Nad naglašava kroz agrarnu politiku moramo poduzeti mjere da se gospodarstvenike motivira da uđu u finalizaciju proizvoda, a ne da budemo sirovinska osnova za razvijene zemlje jer imamo kvalitetnu pšenicu i brašno.

– Imamo zadovoljavajuću razinu u proizvodnji sirovina, ali moramo bolje iskoristiti postojeće prerađivačke kapacitete i dati dodatnu vrijednost toj proizvodnji. Trenutno to Europa čini nama – pojašnjava, uz napomenu kako su druge europske zemlje poticale svoje poljoprivrednike da siju pojačivače i sad uvoze treću klasu naše pšenice i od nje proizvode kvalitetno brašno za finalne proizvode. Ako gledamo samo pšenicu, prošle godine smo izvezli 505.000 t pšenice u vrijednosti od 90 mil. eura, a uvezli smo 162.000 t pekarskih proizvoda za 28,2 mil. eura. Što se cijene tiče, na zadovoljavajućoj je razini, iako će proizvođači reći da uvijek može biti bolja. Ovisno o klasi pšenice, kreće se od 90 lipa do 1,25 kn/kg.

– Cijena pšenice je dobra, ali je moja preporuka proizvođačima da ne prodaju jeftino, već da je uskladište i čekaju povoljnije cijene – kaže Nad. Imamo tradiciju proizvodnje i potrebnu infrastrukturu, samo treba motivirati poduzetnike da ožive prerađivačku industriju, poručio je.