Psi u skloništu neće se ubijati

Usmrćivanje životinja ne rješava problem napuštenih životinja. To je nehuman, neučinkovit i preskup postupak, tako da sam ja za “no kill” skloništa u kojima će se one mikročipirati, cijepiti, sterilizirati i udomiti. Iskustva udruga koje vode skloništa životinja, s kojima smo surađivali pripremajući ovaj zakon, pokazalo je da se velika većina životinja iz skloništa udomi, ali ključno je educirati ljude i spriječiti napuštanje životinja – kazao je jučer ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, nakon što je Vlada prihvatila prijedlog novog zakona o zaštiti životinja, na koji se čekalo više od 10 godina.

Ne zna se pravi broj ubijenih

Nakon što je u siječnju konačno zabranjen uzgoj životinja zbog krzna, Vladino zeleno svjetlo za zakon s oduševljenjem su dočekali zaštitari životinja, koji su tijekom javne rasprave dali više od 1000 primjedbi i komentara koje je Tolušićevo ministarstvo uvažilo. Najveća novost zabrana je usmrćivanja napuštenih životinja te osnivanje no kill skloništa u svakoj županiji. Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, kojemu “šinteraji” nisu imali obvezu dostavljati podatke, lani su u 28 skloništa usmrćene 633 životinje. Zbog bolesti ili ozljeda usmrćeno ih je 299 životinja, od kojih 71 mačka, a ostalo su psi, dok su 334 psa usmrćena zbog isteka zakonskih 60 dana obveznog držanja životinja u skloništu. No pretpostavlja se da su brojke usmrćenja, “zapele” na lokalnoj razini, puno, puno veće. U cilju učinkovitijeg rješavanja problematike napuštenih i izgubljenih životinja, skrbi za životinje i razvijanja svijesti o odgovornom posjedovanju kućnih ljubimaca, nakon što se zakon i donese, na području svake jedinice područne ili regionalne samouprave morat će se osnovati jedno sklonište za životinje kapaciteta najmanje 50 mjesta.

Za 21 sklonište 11,5 mil. kn

Životinje u skloništu ostaju do udomljenja, odnosno zabranjuje se usmrćivanje napuštenih životinja, a povećava se i razina dobrobiti životinja kada je riječ o njihovom posjedovanju i korištenju. Sankcionirao bi se i spolni odnos čovjeka i životinje, bacanje petardi, držanje stalno vezanih pasa, držanje i korištenje životinja u cirkusima, držanje divljih životinja u ugostiteljskim objektima... Inspekcijski nadzor provodit će veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Ministarstva poljoprivrede te komunalni redari, koji će po novome moći očitati i mikročipove s napuštenih pasa, dok jedinice lokalnih samouprava u proračunu moraju osigurati dovoljno sredstava za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i rad skloništa za životinje (hranu, cijepljenje, liječenje) - 549 tisuća kuna po skloništu, odnosno ukupno 11,53 milijuna za 21 sklonište godišnje.

Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, poziva političare da se, neovisno o političkim opredjeljenjima, zauzmu za veću zaštitu životinja.

– Ističemo da je ovaj zakon interes Hrvatske koja se njime definira kao napredna zemlja u zaštiti životinja, a to je i jedan od elemenata po kojima će buduće generacije ocjenjivati kakvo je bilo naše društvo – napredno ili nazadnjačko. Očekujemo u daljnjoj proceduri i od svih stranaka i saborskih zastupnika da podrže novi zakon – kazao je Oman.