Psihijatar Vlado Jukić: Simptomi u društvu upućuju na određenu nenormalnost

Psihijatar Vlado Jukić, ravnatelj klinike za psihijatrijske bolesti Vrapče, u intervjuu za Vijenac komentirao je opće stanje društva u kojem se nalazi Hrvatska i prošlotjedni skup, stigmatizaciju duševnih bolesnika te zaštitu osoba s duševnim smetnjama.

Za razliku od Vlade Gotovca, Jukić ne smatra da je hrvatsko društvo psihički bolesno, ali ističe kako postoje simptomi koji ukazuju na određene nenormalnosti.

 – Ne znam u kojem je to kontekstu tvrdio Gotovac, ali u smislu u kojem psihijatrija promatra bolesnika ipak se ne bi moglo reći da je društvo bolesno. U psihološkom i socijalnopatološkom smislu može se govoriti o simptomima koji upućuju na određenu nenormalnost koja bi se mogla zvati bolešću.

Ugledni psihijatar smatra kako u svijetu ima sve više psihičkih bolesnika, djelomično i zbog egzistencijalne nesigurnosti u kojoj suvremeni svijet živi.

– Učestalost „pravih“ duševnih bolesti; shizofrenije, endogene depresije, konstantna je;  kreće se oko jedan posto u ukupnom stanovništvu. Ali zato depresije reaktivne naravi stalno rastu. Podaci govore da će u zapadnom svijetu najmanje deset posto muškaraca i oko dvadeset posto žena u životu imati najmanje jednu epizodu, kaže Jukić.

Pojasnio je i povezanost suicida s podnebljem:

– Što sjevernije, više je suicida. To ovisi i o klimi, kratkom ili dugom danu, tami ili svjetlosti. Najviše su ih imali Finci, pa pribaltičke zemlje, u bližoj okolici Mađarska, Slovenija... Stopa samoubojstava jest broj samoubojstava na sto tisuća stanovnika u jednoj godini, a ona u je Hrvatskoj sada oko 18, a u nekim ranijim godinama bilo je i više od 20. Najviše ih je u Krapinsko-zagorskoj županiji, 30 samoubojstava godišnje, dok je najmanji u Dubrovačko-neretvanskoj i kreće se oko šest suicida. U Hrvatskoj godišnje 800 do 900 osoba počini samoubojstvo.

Na pitanje može li se očekivati epidemija psihičkih bolesti, odgovara:

Raste broj oboljelih od depresije, reaktivnih stanja, anksioznih poremećaja, alkoholizma, ovisnosti o drogama, raste broj raznih poremećaja ličnosti itd., to je sve u porastu i poprima karakteristike epidemije. Hoćemo li to nazvati epidemijom ili nekako drukčije i nije bitno, ali je itekako važno reći da zapadnjački stil života pojedinca stavlja u stanja u kojima se on teško snalazi, teško se na njega adaptira. Tisućama godina čovjek se prilagođavao načinu života za koji danas nema toliko vremena. U posljednjih dvadesetak godina čovjeku je toliko toga nametnuto da nije u stanju to prihvatiti. Nema tolike adaptacijske mogućnosti, tehnologija ga ubija. Zbog toga pada u krizu, postaje bespomoćan, psihički obolijeva, izložen je stresu.

Cijeli intervju pročitajte ovdje.

>> Ekonomska kriza u Europi i Sjevernoj Americi dovela do porasta broja samoubojstava