Policija ne smije pucati na osobu koja bježi, kazao je Justin Miller, odvjetnik obitelji Afroamerikanca Raysharda Brooksa (27) kojega je u noći s 12. na 13. lipnja u Atlanti ubio policajac Garrett Rolfe. U SAD-u se vodi rasprava o reformi policije, a u nekim gradovima već su donesene neke mjere, kao na primjer da policajac ne smije nogom na vratu gušiti osobu na podu koju namjerava uhititi. Tako je ubijen Afroamerikanac George Floyd 25. svibnja u Minneapolisu.
Različiti prijedlozi za policiju
Tužitelj okruga Fulton, kojem pripada Atlanta, Paul Howard, optužio je Rolfea za ubojstvo. Policijska patrola probudila je Brooksa, koji je spavao u automobilu na parkiralištu jednog restorana, i počela ga ispitivati. Brooks je u jednom trenutku oduzeo policajcu elektrošoker i počeo bježati, a pogodili su ga meci kojima ga je u leđa pogodio Rolfe. Drugi policajac iz patrole, Devin Brosnan, surađuje s istragom.
Optužbe protiv policajca samo su početak borbe za pravdu, kazao je odvjetnik Mille. Brooksa su policajci cipelarili dok je bio na podu, a Miller je kazao kako takve akcije ne predstavljaju “idealnog Amerikanca” jer on ne tuče nogama čovjeka koji leži na podu. Premda bi se s jednog videa moglo zaključiti kako je Brooks bio okrenut prema policajcima i u njih uperio elektrošoker (taser), ipak je ubijen s dva metka u leđa. Brooks je bježao i nije predstavljao opasnost za policajce, bio je od njih “udaljen više od 5,5 metara kada ga je pištoljem Glock od 9 mm pogodio Rolfe”, kazao je Miller. Nakon pucnjave policajci nisu odmah medicinski pomogli bjeguncu.
– Prema pravilima policije u Atlanti, policajac ne smije primijeniti ni elektrošoker na nekoga tko bježi – objasnio je tužitelj Howard te dodao kako se ne smije pucati u bjegunca ni iz pravog pištolja. Obdukcija je utvrdila kako je Brooks umro od ozljeda organa i gubitka krvi nakon što je bio pogođen s dva metka. Policije u nekim gradovima (Denver, Chicago, Phoenix) već su zabranile gušenje nogom na vratu, način na koji je ugušen i Floyd.
Republikanci, demokrati, ali i Bijela kuća, iznose prijedloge za reformu pravilnika za djelovanje policije. Neki predlažu, osim zabrane gušenja, veći videonadzor te nadzor kamerama kojenose policajci, zatim uvođenje nacionalnog registra policajaca koji su upotrijebili silu. Predlaže se i da se u obuku policajaca uvede edukacija za prevladavanje rasne diskriminacije, koja je očito proširena među policajcima. I predsjednik SAD-a Donald Trump potpisao je nalog da se u policijske odjele uvedu nova pravila za edukaciju policajaca te procedure koje trebaju usvojiti.
Promjene ostaju upitne
Republikanci u Senatu imaju svoj prijedlog zakona za policiju, a demokrati u Kongresu. Obje su se stranke dosta brzo pokrenule, i to u izbornoj godini kada je teško ostvariti neke zakonske promjene. Činjenica da su i republikanci i demokrati voljni nešto izmijeniti u policijskom sustavu, pokazuje konsenzus o potrebnim promjenama. Dakako, demokrati bi mogli kazati kako su mjere republikanaca samo polovične, a republikanci kako prijedlozi demokrata mogu predstavljati prepreke radu policajaca i staviti ih u životnu opasnost. Stoga se opravdano postavlja pitanje hoće li do predsjedničkih izbora u studenome biti donesene odluke o reformi policije.
Kada sam bio mladi policajci bi za bjeguncem povikom upozorili da stane ili ce na njega pucati a zatim bi pucali s namjerom da ga pogode metkom. To je bila normalna policijska metoda zaustavljanja osumnjicenika za neko nezakonito djelo (bjezanje od policije je bila indikacija da je bjegunac pocinio kriminalno djelo i bilo je dovoljno opravdanje za upotrebu smrtonosne sile). Vjerujem da ce policajci "rasni diskriminatori" drage volje pristati ne pucati bjeguncima od zakona u leda ukoliko se bjegunci obavezu bjezati natraske i licem biti okrenuti progoniteljima. Svakako najjednostavnije je donijeti regulaciju koja od policije trazi da jednostavno budu slijepi za sve kriminalne radnje crnih razbojnika.