Iako je HDZ na vlasti na drugi način bio zabrinut radom pučkog pravobranitelja, Vladimir Šeks sada se brine kako će EU reagirati na neuspjeli izbor nasljednika Jurice Malčića. I čestim susretima šefa Delegacije EU u RH, Paula Vandorena i drugih veleposlanika s Malčićem, EU je pokazao koliko drži do te institucije. No, Malčić se nada da će u kratku roku, do Nove godine, dobiti nasljednika pa ne misli da će biti problema. On i njegovi zamjenici ostaju na dužnosti dok ne budu imenovani novi. Neuspjeli postupak imenovanja trajao je tri i pol mjeseca.
>> Stazić: SDP nije imao kandidata pa mu nije dobar ni jedan
Još nema javnog poziva
– Bez razloga! – ističe Malčić. Već je očekivao novi javni poziv jer je u Saboru sada dvotjedna stanka. Vladajućima se očito ne žuri. U saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav u petak su nam rekli rekli da je predsjednik Peđa Grbin (SDP) na putu, a novog natječaja zasad nema. Ana Lovrin (HDZ) odluku da nitko od osam kandidata ne zadovoljava kriterij zaštitnika i promicatelja ljudskih prava nazvala je hrabrom i radikalnom. Pučki pravobranitelj napominje kako ne treba isključiti i tužbe zbog tog obrazloženja iako on osobno ne bi tužio.
– U Hrvatskoj, nažalost, ima jako malo osoba koje su pravnici, koje rade na zaštiti ljudskih prava i usto su prepoznati u javnosti – za T-portal je rekla Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije. Nedvojbeno je to bio nedavno preminuli odvjetnik Slobodan Budak. Udruga B.a.B.E. na popisu naših boraca za ljudska prava nema osoba s završenim pravom te nikoga živućeg.
Ako SDP nema kandidata, kockaju se. Što ako im se ne javi istaknuti pravni stručnjak koji \"u javnosti uživa ugled osobe visokih moralnih načela te zaštitnika i promicatelja ljudskih prava i sloboda, odnosno vladavine prava\". Je li sucima, odvjetnicima i profesorima ta funkcija dovoljno atraktivna?
– Plaća je u rangu sudaca Ustavnog suda, ministara, i s tog stajališta to nije atraktivno istaknutim odvjetnicima koji puno više zarađuju. Financijska strana nije posebno stimulativna za istaknutog profesora ili suca. Ali to nije razlog da se netko javi. To je pozicija sa značajnom neovisnošću i samostalnošću koja može biti privlačna upravo zbog potrebe pomaganja ljudima te unapređenja društva i državnog sustava – obrazlaže Malčić.
Civilne udruge prigovarale su što je neuspjeli natječaj bio objavljen usred ljeta pa je odluka vladajućih sugerirala da nevladine organizacije, osobito okupljene u Platformi 112 imaju kandidata. Ali nemaju, doznajemo od Jelene Berković, zamjenice izvršnog direktora GONG-a. Tek će se vidjeti hoće li Platforma 112 ovaj put nekoga predložiti ili podržati. Upravo radi širenja kruga kandidata, Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije ustvrdila je kako pučki pravobranitelj ne bi morao biti pravnik jer ima na raspolaganju pravnu službu. Ali za to bi se morao mijenjati zakon iz srpnja po kojem jedino zamjenici više ne moraju biti pravnici.
– Da, o tome se može diskutirati, bilo je prijepora, ali je prevladalo stajalište da je, s obzirom na okolnosti u nas, s obzirom na funkcioniranje pravosuđa i uprave, poželjno da pučki pravobranitelj još uvijek bude pravnik. Ali to je ograničavajuće pri izboru. K tomu, prepoznatljivost, stručnost, ugled u zaštiti ljudskih prava, to su prilično zahtjevni kriteriji – kaže Malčić i dodaje kako ih se može različito tumačiti, a to pokazuju i različiti stavovi dvaju saborskih odbora o kandidatima. HHO je svojedobno za promicanje ljudskih prava nagradom Miko Tripalo nagradio državnog odvjetnika Mladena Bajića pa su neki demonstrativno napustili HHO. Kao kandidat za nagradu tada se spominjao i Sanader. Laburist Dragutin Lesar pitao se i što je to \"prepoznatljivost u javnosti\" i kako se mjeri. Malčić važeći način izbora, kao i civilne udruge, ne smatra dobrim.
\"Mene su podržali svi\"
– Pučkog pravobranitelja moguće je izabrati običnom većinom, to jest s četrdesetak zastupnika, dok se u većini zemalja traži barem kvalificirana, ako ne i dvotrećinska većina. Nije dobro što nije prihvaćen naš prijedlog odredbi koje stimuliraju konsenzus. Meni je velika prednost bila što nisam bio nametnut, odnosno izabran samo glasovima vladajuće većine, već, čini se, konsenzusom svih stranaka, a podržale su me i manjine i udruge – ističe Malčić. Baš će biti zanimljivo vidjeti tko će imati hrabrosti javiti se na sljedeći natječaj te hoće li pučki pravobranitelj biti nametnut ili ipak politički dogovoren.
Ja mislio da je to pozicija puckog pravobranitelja pa kako to da ga onda bira sabor ako bi trebao braniti ljudska prava i prozivat vladu ako je krsi. Malo mi je to nelogicno