Centar “Key”

Puhove othranjene na bočicu vratile u šumu

Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Centar Key
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Centar Key
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Centar Key
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Centar Key
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Centar Key
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
21.09.2018.
u 08:26
Iz zagrebačkog stana mama i kći preselile su se na seosko imanje, u veći prostor za smještaj životinja, koje spašavaju već godinama.
Pogledaj originalni članak

U Centru za zaštitu životinja i prirode “Key” u Strušcu pokraj Popovače godišnje spas pronađe 50 životinja. Trenutačno je tamo 13 mačaka, šest pasa, šest kunića spašenih iz uzgoja, šest kokoši i pijetlova te tri indijske patke. O njima se brinu Dubravka i Mariana Vidmar, majka i kći, koje su centar i osnovale i smjestile ga na dva hektara zemljišta pokraj Popovače. Stigle su iz Zagreba, a s njima i životinje koje su do tada spašavale u stanu.

– Odmalena sam volontirala u azilima, skupljala životinje po ulici i donosila ih doma, ali u stanu čovjek ne može napraviti sve što bi htio. Stoga smo se odlučili preseliti na selo, kupili smo nešto zemlje i šume kako bismo imali prostor za oporavak divljih životinja. Prije dvije godine počeli smo uređivati, a lani se preselili – kazuje nam Mariana Vidmar. Na imanju je nekoliko objekata za smještaj životinja, hranilište za mace, a obližnja šuma služi za prilagodbu divljim životinjama prije povratka u prirodu. Surađuju i s ornitološkim laboratorijom iz Zagreba zbog ozlijeđenih ptica.

– Uz zečeve, koji se često kod nas oporavljaju, nedavno smo imali i dva puha. Često dođu kao mladunčad, a onda se moraju odvikavati od čovjeka jer se hrane na bočicu. Puštamo ih u tu šumu, skrivamo im hranu da je traže dok se ne prilagode. Tada ih puštamo u prirodu. Nedavno nam je iz Virovitice stiglo pet vrana kojima su gnijezda srušena, izliječili smo ih i pustili – napominje Mariana dodajući da su u šumi napravili i hranilište kako bi životinje mogle naći hranu i kad je snijeg.

Centar je volonterski, financiraju se iz vlastitih prihoda i uz pomoć donacija.

– Nešto nam hrane doniraju tvrtke i udruga Rea iz Samobora, oni nemaju vlastiti prostor pa im čuvamo životinje do udomljavanja. I sada su kod nas njihova dva psa i dvije mačke – dodaje Mariana i ističe kako im je potrebna sva pomoć, uključujući i financijsku za za veterinare i hranu. A imaju i nove, velike planove.

– Želimo napraviti i nastambu za karantenu za manje životinje, trenutačno ih držimo u kupaonici. Jedna takva nastamba košta oko 3000 kuna – kaže volonterka.

Uz samo zbrinjavanje životinja često ih ljudi telefonom ili putem društvenih mreža traže razne savjete. Pronađu neku divlju životinju pa ih žele kod kuće othraniti dok ne stasaju za povratak u prirodu. I tu uskaču mama i kći, daju savjete kako se ponašati da se životinja ne navikne na ljude. to je poželjna opcija, mi im damo savjete kako da se ponašaju, da se ne bi životinja navikla na ljude,

U planu je i proširenje na još 800 četvornih metara kako bi životinje imale veći prostor za kretanje, a trebaju još prostora i za ptice. Tako bi centar mogao primiti i spasiti još više životinja. Njih su samo dvije, a radu Centra “Key” možete pomoći volontiranjem, donacijama materijala potrebnih za rad ili donacijom na žiro račun IBAN HR5423900011100956562 (HPB).

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Centar Key

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 11

EO
EO
01:29 22.09.2018.

Svaka čast ovoj svestranoj djevojci i roditeljima koji ju podržavaju. Budućnost je u dobroti i pomaganju onima čiji glas se ne čuje, a ne u sebičnosti i narcizmu koji su, nažalost, vodeće bolesti današnjice.

VE
VegCook
01:37 22.09.2018.

Evo samo da napomenemo da Mariana uz sve to što radi još i piše recepte za našu vegansku stranicu VegCook net <3

Avatar Šime Validžić
Šime Validžić
14:09 21.09.2018.

Odlično je što ima ljudi koji spašavaju životinje i, kad se radi o autohtonoj vrsti koja prirodno živi u Hrvatskoj, vraćaju ih u prirodno stanište. Ne vidim razloga za negativne komentare.