Okrugli stol koji se bavi kompleksnošću teme o Bleiburgu, jutros održan u dvorani zagrebačke Hvidre do posljednjeg mjesta ispunjenoj braniteljima, još je jednom pokazao koliko ta tematika u sebi nosi elektriciteta, čak i eksplozivnosti. Pravu buru, naime, izazvao je govor političkog analitičara Žarka Puhovskog.
– Bleiburg je bio dobro organizirani zločin i Hrvatska treba imati dan sjećanja na taj zločin. Međutim, ne mislim da mjesto sjećanja treba biti Bleiburg jer je njime manipulirano tako da se govori da su ondje u najvećem broju stradali Hrvati, no tamo je bio velik broj žrtava Srba, Slovenaca, Rusa, Čerkeza. Mislim da bi mjesto sjećanja trebalo biti u Hrvatskoj, Markovo polje u Sesvetama ili negdje drugdje, ali u Hrvatskoj. Što god odabrali, na tom mjestu ustaške uniforme ne smiju biti zabranjene jer su i oni među žrtvama, kao što mislim da u Jasenovcu ne smije biti izvođena hrvatska himna jer su njome svako jutro budili logoraše... – riječi su Žarka Puhovskog koje su izazvale urnebes u dvorani.
U užarenoj atmosferi publika je, mahom branitelji iz Domovinskog rata, Puhovskog zasuli pogrdama, dovikujući: "Ovakvi nam truju mladež", "Prodajete komunističku ideologiju" i slično.
Uzaludni su bili napori organizatora, pukovnika Mirka Ljubičića Švepsa, da primiri gomilu i da pozove na toleranciju prilikom iznošenja različitih stavova. Žarko Puhovski tek je pokušao izgovoriti, nadglasavajući gomilu, da je gradska uprava Dachaua pokraj Münchena poslije Drugog svjetskog rata donijela odluku prema kojoj se više nikad neće izvjesiti njemačka zastava, "što ne znači da Dachau nije u Njemačkoj nego to znači poštovanje spram žrtava", no branitelji su zatražili da mu se uzme riječ. "Ne možete nas vrijeđati", poručio mu je dio branitelja, na što je Puhovski pomirljivo rekao:
– Za utjehu, idem u mirovinu i neću to još dugo raditi.
Uzavrele strasti pokušao je primiriti ministar branitelja Predrag Matić, koji je rekao da tema Bleiburga teško opterećuje Hrvatsku.
– Problem je u tome što je rasprava o Bleiburgu već 70 godina mjesto za politiziranje i manipuliranje pa smo i danas na tribini čuli podatke koji dosta variraju, od 40.000 do 200.000 žrtava. Ja predstavljam branitelje iz Domovinskog rata i mislim da se događajima otprije Domovinskog rata trebaju baviti isključivo povjesničari – rekao je ministar Matić koji se potom osvrnuo na ovogodišnje (ne)obilježavanje bleiburške tragedije.
– Dogodila se jedna, rekao bih, nespretnost, u najmanju ruku, s obilježavanjem Bleiburga. Povjesničari će reći da su se stradanja dogodila tijekom Križnog puta, ali po meni je Bleiburg simbol i ne treba ga ukidati. Stoga će moj prijedlog kao ministra branitelja ići prema Vladi u smjeru da Ministarstvo branitelja preuzme pokroviteljstvo nad Bleiburgom, kao i financiranje počasnog bleiburškog voda. Mislim da bismo na taj način mogli amortizirati sve naboje, a povjesničari neka rade svoje – rekao je ministar Matić dodajući da Ured za istraživanje komunističkih zločina neće biti ukinut i da će, upravo suprotno, njegova djelatnost biti proširena.
Na okruglom stolu sudjelovali su i sveučilišni profesor dr. Josip Jurčević, Slavko Goldstein te biskup sisački mons. dr. Vlado Košić.
Anglomasonski priguznik.