Nije važno samo smijeniti HDZ s vlasti nego i čime ga zamijeniti. Poručio je to Ivica Puljak, gradonačelnik Splita i predsjednik stranke Centar, koja je u subotu na svojoj konferenciji pod nazivom "Opasne ideje – Sve dobro što ste oduvijek željeli Hrvatskoj, a nitko se nije usudio provesti" i demonstrirala što bi sve u Hrvatskoj mijenjala. U tu svrhu Centar je okupio stručnjake koji su na konferenciji izložili ideje za koje smatraju da se u Hrvatskoj moraju provesti, a kako se čuje u stranci Centar, mnoge od njih bit će podloga za izradu novog stranačkog programa s kojim će Centar na parlamentarne izbore s obzirom na to da će se sve ideje koje su se u subotu mogle čuti u daljnju raspravu na "brušenje".
Ljudi za liste?
– Hoće li se neki od njih poslije uključiti u politiku, vidjet ćemo – kaže Puljak na pitanje jesu li govornici na konferenciji potencijalni kandidati za liste Centra za Sabor na budućim izborima i dodaje kako konferencijom otvaraju godinu u kojoj žele poslušati različite ljude i njihove ideje.
A "opasnih ideja" nije manjkalo. Poput ideje bivše Mostove ministrice uprave u Vladi Tihomira Oreškovića, a danas istraživačice javnog znanstvenog instituta Dubravke Jurline Alibegović, koja je u svom izlaganju naglasila potrebu teritorijalnog preustroja istaknuvši kako je u Hrvatskoj obavezno spajanje općina da bi se stvorio održiv sustav koji kvalitetnije servisira potrebe građana. Riječ je o ideji koja će gotovo sigurno biti dio programa Centra s obzirom na to da se ta stranka i prije zauzimala upravo za teritorijalni ustroj i predlagala spajanje općina. U program bi mogla i ideja "zviždačice" Maje Đerek, koja je, nakon otkaza u tvrtki Državne nekretnine zbog prijavljivanja koruptivnih radnji i nezakonitosti u toj tvrtki, najprije dobila posao savjetnice Ivice Puljka u Splitu, a potkraj prošle godine i splitske pročelnice za gradsku imovinu. Njezin je stav, kako se moglo čuti na konferenciji, da jedinice lokalne samouprave trebaju upravljati nekretninama na svom području, a ne biti u vlasništvu države pa da svaki grad, kao što je sada slučaj, ovisi o volji Vlade hoće li se smilovati i dati neko zemljište za određeni projekt. Na konferenciji je među govornicima bio i poznati kuhar Mate Janković, koji je iznio ideju da se radnicima isplaćuje bruto plaća kako bi se stvorila svijest o tome koliko koštaju usluge države koje su često nedostupne i skupe.
Ugledna ekonomistica Vedrana Pribičević poručila je pak kako bi uplaćivanje sredstava u 2. mirovinski stup, koje je danas obvezno, trebalo biti dobrovoljno. Građani, drži Pribičević, moraju imati pravo odlučiti žele li ulagati u drugi mirovinski stup. Time će, drži, mirovinski fondovi biti manje izloženi političkom pritisku da ulažu u projekte koje odredi Vlada i imat će veću odgovornost prema građanima.
Saborska zastupnica Centra Marijana Puljak predložila je uvođenje elektroničkog glasovanja, o kojem se godinama govori i kojem se godinama protive obje najveće političke stranke u Hrvatskoj, dok je profesor, filozof i novi predsjednik Gradskog vijeća u Zadru Marko Vučetić predložio da se politički mandati u budućnosti ograničavaju na maksimalno dva i to za bilo koju političku funkciju. Sociolog Dražen Lalić govorio je o njemačkom modelu financiranja vjerskih zajednica prema kojemu svaki građanin ima pravo odlučiti kojoj vjerskoj zajednici ili humanitarnoj udruzi želi dati svoj novac. Govorilo se i o zdravstvu, a liječnik opće medicine Leonardo Bressan predložio je rješavanje problema nedostatka liječnika obiteljske medicine sustavnim povećanjem materijalnih prava i osiguravanjem smještaja u manjim mjestima. IT stručnjak Ivan Guštin predložio je da sve aplikacije i softver koji se proizvode za državu moraju imati otvoren kod. Poanta je da danas država naručuje softver koje poslije može održavati isključivo tvrtka koja ga je proizvela. Tako je nastala i aktualna afera AP. Cilj je da programe koje financiraju građani mogu poslije održavati druge informatičke tvrtke, čime bi se spriječilo pogodovanje i izvlačenje javnog novca, objasnili su u Centru.
Suočavanje s prošlošću
Među govornicima bio je i povjesničar Hrvoje Klasić, koji je govorio o suočavanju s prošlosti te je naglasio kako je pogrešno kada ljudi govore da prošlost treba pustiti i okrenuti se budućnosti.
– Pogrešan način suočavanja s prošlošću, a to znači tendenciozan, selektivan, neargumentiran način suočavanja ili nemogućnost kritičnosti prema ličnostima i događajima, rezultira time da se i prema aktualnim problemima u društvu i onima koji će tek doći ponašamo na sličan način. Ideja je zato da nam se obrazovni sustav, a govorim o nastavi povijesti, mora mijenjati jer postojeći je problematičan budući da ne razvija kritičku svijest, moć dijaloga s neistomišljenicima pa zato i imamo isključive, netolerantne i nacionalistički nastrojene generacije učenika – kazao je Klasić.
čovjek je samo služi populističkom retorikom, a od rezultata 0, al zaista 0. služi se frazom ne vjerujte svojim očima, nego onome šta ja govorim. a šta je ispunija od predizborne kampanje u kojoj je svima obećavao sve? zaista 0