Saborsko jutro počelo je kritikom HDZ-a što je prijedlog odluke o pristupanju Ustavnim promjenama "nevjerojatnom brzinom i lakoćom" stavljen na dnevni red budući je, kako je rekao Željko Reiner, neubičajeno da se promjena temeljnog akta države vodi tako netransparentno. Zbog toga, ali i zbog činjenice da je inicijativa "U ime obitelji" prije četiri mjeseca predala potpise za raspisivanje referenduma o izmjeni Ustava, a o tome se ne raspravlja zajedno s izmjenama Ustava koje se tiču nezastarjevanja teških zločina, Reiner je zatražio stanku.
- Prije četiri mjeseca 750 tisuća građana Saboru je predalo zahtjev za raspisivanje referenduma s pitanjem žele li građani da se pristupi promjenama Ustava kako bi se definirao brak, utvrđeno je da su potpisi pravovaljani i ništa se ne događa. Nema formalno pravnog razloga da se to odgađa. Ova Vlada osvojila je vlast s potporom 957 tisuća birača, a sada nešto manje želi izmjene Ustava, pa me zanima s kojima se pravom odugovlači s ostvarenjem želje samo malo manjeg broja građana – rekao je Reiner te pitao želi li se odugovlačenjem razvodniti interes građana za to pitanje, odnosno želi li Vlada opet građanima nametnuti svoje mišljenje i svjetonazor. Osvrnuo se i na aktualne izmjene Ustava koje se povezuju s "lex Perković".
- Bez konsenzusa i transparentnosti premijer poziva čelnike stranaka i trguje s njima. 2010. kada su se prikupljali potpisi za referendum o Zakonu o radu premijer je govorio o potrebi konsenzusa dogovora, pozivao na kompromis i zamjerao što HDZ nije prihvatio 100 posto zahtjeva SDP-a. A sada SDP nije ni pozvao HDZ na konzultacije – prigovorio je Reiner te zatražio da Hrvatski sabor žurno donese odluku o raspisivanju referenduma na zahtjev 750 tisuća građana.
Redoslijed pregovora
SDP-ov Igor Dragovan odgovorio mu je da će nakon današnje rasprave krenuti razgovori sa svim strankama.
- Postoji redoslijed pregovora i vi ćete vjerojatno doći na red ako s vaše strane postoji volja za razgovor. Očekujem da ste apsolutno spremni prihvatiti ove izmjene koje predlažemo – komentirao je Dragovan te usput pozvao zastupnike da svi daju svoj doprinos smirivanju tenzija u Vukovaru jer, primjetio je, to nije priča o određenim interesima grupe građana, već je tu riječ samo o političkom interersu. Dodao je i da će vladajući ispoštovati volju građana koji traže referendum u preporučenim rokovima.
HDSSB-ov Boro Grubišić kazao je da je sasvim opravdano danas povezivati raspravu o Ustavnim promjenama s zahtjevom građana za raspisivanje referenduma, jer bi se Ustavne promjene trebale odnositi i na definiranje roka za raspisivanje referenduma koji je najviši oblik demokracije u svakoj državi.
- Bojimo li se mi naroda i Boga da na ovaj način odugovlačimo i razvodnjavamo potrebu onih koji su potpisali zahtjev za raspisivanje referenduma – kazao je Grubišić te zatražio da Sabor predloži zaključak u kojem će definirati rok u kojem će se provesti referendum.
Nužno promijeniti Ustav
U ime 46 SDP-ovih zastupnika koji traže Ustavne promjene kojim će se definirati da zastara ne može nastupiti ni za kaznena djela teškog ubojstva počinjenih iz političkih pobuda Peđa Grbin kazao je da tako nešto nužno s obzirom da je na našim prostorima u prošlom režimu toga bilo puno i ne žele da te ubojice ostanu nekažnjene.
- To nije novo kazneno djelo, ono je već propisano u Kaznenom zakonu, no za većinu tih djela nastupila je zastara i zato je nužno promijeniti Ustav i odrediti retroaktivnu primjenu ukidanja zastare jer želimo da se tim ubojicama oduzme privilegija kalkuliranja zastare – objasnio je Grbin. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je da se Vlada slaže s ovim prijedlogom, no sagledavajući ukupnu problematiku, zaključila je da s načela pravednosti i efikanosti treba izmjenu Ustava proširiti na sva teška ubojstva, ali ne samo na ona koja su politički motivirana.
- Možemo danas imati počinitelja teškog ubojstva djeteta ili recimo trudnice koji će nam to i priznati, a mi ne možemo ništa jer je nastupila zastara. Nedopustivo je da takve ubojice uživaju blagodati zastare. Zakonom se rješavaju slučajevi profuturo, ali kad je zastara već nastupila nemoguće je voditi kazneni postupak bez promjene Ustava – objasnio je Miljenić te dodao da Vlada predlaže da se posebnim zakonom trebalo naborjati sva djela koja su definirala teško ubojstvo kako ne bi bilo dvojbe koja su to točno djela.
HDZ-ov Dujomir Marasović rekao je da mu cijela rasprava oko ustavnih promjena sliči na politiku apartheida da manjina terorizira većinu. Pitao je zašto se procesuiraju ubojstva počinjena na Golom otoku. Ministar Miljenić mu je rekao kako su upravo ta ubojstva dobar primjer zašto je potrebno mijenjati Ustav, jer se počitinitelji tih ubojstava zbog zastare ne mogu goniti.
Ustavno pravo na referendumsko odlučivanje
Don Ivan Grubišić načelno će podržati ove Ustavne promjene da teška ubojstva kao zločini ne zastarijevaju.
- I sam sam žrtva određenih ideoloških postupaka. Naime, meni su partizani dok sam još bio dijete izveli iz kuće oca i sutradan ga na Brštanovu ubili, ubili su mi brata, valjda je završio u jami u Vučevici i još 5 bližih rođaka. Dakle, ja sam žrtva ideoloških postupaka i ubojstava koji su se događali u vrijeme 2. svjetskog rata. Ja opraštam svima kao svećenik i kao građanin, ali ako su dotični živi i može se dokazati da su to počinili, a živi su, nemam ništa protiv toga da ih se procesuira. I u tom vidu ćemo podržati ovaj zakon da zastare o teškim ubojstvima nema – objasnio je don Grubišić koji ipak nije sklon čestim izmjenama Ustava. Zato želi, ako im se već pristupa, da se pričeka provedba referenduma na zahtjev "U ime obitelji.
- Jesam da se obavi referendum "U ime obitelji", ali onda isto tako da svi skupa snosimo posljedice ako on ne uspije i da prihvatimo da je narod odlučio kako je odlučio – nastavlja Grubišić te dodaje kako se, govoreći o izmjenama Ustava, odavno zalaže za regionalizaciju Hrvatske, pa želi da usklade Hrvatsku kao regije sa hrvatskim grbom, dakle da se Hrvatsku podijeli na pet izbornih i regionalnih zajednica.
Damir Kajin se također slaže s nezastarjevanjem teških ubojstava, ali želi da se u Ustav ugradi odredbu da zastupnici za izgovorenu riječ za saborskom govornicom neće biti niti kazneno niti materijalno proganjani.
Šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar podsjetio je na tekst prisege koju su svi saborski zastupnici položili kada su preuzeli tu dužnost te se zapitao gdje je inicijativa za Ustavne promjene koju su inicirali građani.
- Ne moramo se slagati sa sadržajem njihove inicijative niti pitanja. Ali moramo braniti njihovo ustavno pravo na referendumsko odlučivanje - tvrdi Lesar koji predlaže da se nastavi proces rasprave o Ustavnim promjenama o obje inicijative paralelno.
- Zašto različito tumačimo jednu i drugu inicijativu? Zato što u Hrvatskoj i u samom Ustavu, a posebice u Zakonu o referendumu i u Zakonu o Ustavnom sudu regulativu referenduma imamo jako loše riješeno. Ponavljam, jako loše riješeno i treba to regulirati – nastavlja Lesar te dodaje da se slaže da nikakvo uzimanje života u Hrvatskoj ne može zastarijevati, bilo da je počinjeno iz bilo kojih pobuda i bilo kada.
S obzirom da očito i Lesar sumnja u namjere predlagatelja, predložio je i sljedeće.
- Neka ove ustavne promjene stupe na snagu isti dan kada i zakon o europskom uhidbenom nalogu i tada će se otkloniti sve dvojbe koji su motivi, razlozi i pobude, čije i kakve, zašto se baš sada na ovakav način ide s ustavnim promjenama, a sve skupa u vrlo kratkom vremenu - rekao je Lesar.
HNS-ov Goran Beus Richembergh podsjetio je da je HNS ljetos prigovorio da Ustav ne treba stalno mijenjati, pogotovo kod prve inicijative kojom se htjelo uvesti nezastarjevanje samo teških ubojstva iz političkih pobuda. Ipak, sa nezastarjevanjem svih teških ubojstava HNS se slaže.
Ali jednako tako upozoravamo da je svaki postupak izmjena Ustava ujedno prilika u kojoj se otvaraju različite teme, katkada i one koje nisu bile riješene kod zadnjih izmjena i dopuna Ustava – nastavio je Beus Richembergh te dodao da se tu da govoriti i konačnom definiranju referendumske procedure.
SDSS-ov Milorad Pupovac zapitao se kakvog smisla ima voditi rasprave o komunističkim zločinima.
- Čije ratove mi u antikomunističkoj priči vodimo? Kojeg to smisla za hrvatsko društvo ima? Je li naša prošlost krvava, prošlost drugih? Djelomično jeste, ali tiče se prije svega nas. Je li naše iskustvo nešto s čime bismo mi trebali trgovati ili nekome iznositi na pladanj pa da onda taj netko s nama upravlja ovdje? Ja sam apsolutno protiv toga. Pa ako se razumije hrvatski patriotizam, onda ćemo se okaniti te priče – smatra Pupovac.
Vladimir Šeks je u ime Kluba HDZ-a rekao da će oni apsolutno podržati Vladin prijedlog da se kaznena djela teških ubojstava izuzmu od zastare, ali uz dva uvjeta.
- Prvi je da se dopunom Ustava u članku 31 stavku 4 propiše, s retroaktivnim važenjem, odredba da nema zastare za ubojstva počinjena od strane komunističkog režima u Jugoslaviji. Nadam se da se ni jedna strana ove sabornice neće tome protiviti u skladu s rezolucijom o totalitarnim režimima.
Drugi zahtjev HDZ-a je da se donese posebni ustavni zakon kojim će zemljama Europske unije, koje žele procesuirati hrvatskog građanina i vode proces protiv njega, dati prednost pred hrvatskim pravosuđem. Tako pomažemo vladajućima da otklone prigovor da se promjena Ustava događa zbog jedne osobe – zaključio je Šeks.
>> Izmjene Ustava sutra na raspravi, konzultacije samo s nekima