Jučer se u sjedištu Ministarstva vanjskih i europskih poslova zamjenik primorsko-goranskog župana Marko Boras Mandić susreo s prvom potpredsjednicom Vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić te ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom. Tema sastanka bila je procjena šteta nastalih u Gorskom kotaru, a sudjelovali su i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatskih šuma, Hrvatski voda i HEP-a.
Raspravljalo i o postupku prijave za dobivanje sredstava Europskog fonda solidarnosti. Prenosimo priopćenje Primorske-goranske županije o održanom sastanku.
''Ministrica Pusić obavijestila je prisutne da je na sastanku Vijeća za opće poslove u Bruxellesu održanom u utorak, informirala države članice o specifičnoj situaciji u Hrvatskoj vezano uz posljedice nevremena u Gorskom kotaru te je najavila mogućnost da Hrvatska zatraži sredstva Europskog fonda solidarnosti za naknadu štete. Isto je učinila i Republika Slovenija vezano uz štete nastale na svom području. Sukladno pravilima za odobrenje sredstava Europskog fonda solidarnosti, zemlja članica ima na raspolaganju deset tjedana od nastanka prvih šteta uzrokovanih nepogodama da podnese zahtjev za naknadu štete.
U cilju operativnog djelovanja na sastanku je dogovoreno osnivanje radne skupine pod vodstvom Ministarstva gospodarstva kojoj će cilj biti u što kraćem vremenu prikupiti podatke i prateću dokumentaciju o nastalim štetama te ispuniti prijavu za dodjelu sredstava od Europskog fonda solidarnosti. U radnoj skupini sudjelovat će predstavnici svih sudionika sastanka održanog pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a dodatno će se zatražiti podaci o nastalim štetama i od Hrvatskih željeznica, Autoceste Rijeka-Zagreb i Hrvatskih auto-cesta. Podsjetimo, Hrvatska ima dvije mogućnosti u podnošenju prijave za sredstva Europskog fonda solidarnosti – prijavu podnijeti zajedno s drugom državom članicom koju je zahvatila ista prirodna katastrofa, ili samostalno podnijeti prijavu za što je potrebno zadovoljiti kriterije, odnosno uvjete praga iznosa nastalih šteta.
Riječ je o procjeni šteta od 3 milijarde eura ili više od 0,6% bruto nacionalnog dohotka na stradalom području."