Pusić: Novac iz EU fondova nije namijenjen obnovi privatne imovine

Čim se vode povuku, Hrvatska će započeti procjenjivati štetu od poplava kako bi se mogli kvalificirati za pomoć iz Europskog fonda solidarnosti. Važno je napomenuti da štete moraju biti veće od 0,64 posto BDP-a, što znači da moraju biti veće od 280 milijuna eura da bismo uopće mogli dobiti dio novca iz fonda.

To znači da će, čim se vode povuku, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, HEP i ostale državne tvrtke trebati procijeniti točan iznos štete i u roku od 6 tjedana prijaviti tu štetu Bruxellesu kako bismo dobili dio novca za sanaciju štete od poplava iz Europskog proračuna.

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić rekla je da je pitanje poplava u Hrvatskoj, BiH i Srbiji još jučer otvoreno u Bruxellesu na sastanku Vijeća za vanjske poslove. Napomenula je da će pomoć iz EU fonda solidarnosti može dobiti samo za štetu na infrastrukturi, dakle, za štetu u vodovodnom sustavu, kanalizacijama, cestama, nasipima, elektroenergetskoj mreži, ali ne i za privatnu imovinu. To znači da će sanaciju, popravak ili čak eventualnu ponovnu izgradnju nekih kuća morati financirati država.

– Osim Europskog fonda solidarnosti Hrvatskoj na raspolaganju stoji novac iz kohezijskih i strukturnih fondova (alokacija predviđene za RH do 2020. iznosi više od 11 milijardi eura) iz kojih također možemo povući novac za dio štete nastale u ovim katastrofalnim poplavama – rekla je ministrica Pusić te naglasila da RH već ima iskustva kako tražiti pomoć iz Europskog fonda solidarnosti jer smo prije mjesec dana zatražili pomoć za ogromne štete koje su nastale na infrastrukturi i u šumama Gorskog kotara ove zime.

Šteta iznosi 294 milijuna eura, dakle više od potrebnog minimuma i u srpnju čekamo odgovor Europske komisije o tome hoćemo li i koliki postotak dobiti kao pomoć iz fonda. O pomoći u obnovi kuća govorila je ministrica Anka Mrak Taritaš, a na sutrašnjoj tiskovnoj konferenciji iznijet će i detalje o metodologiji i okvirnom trošku.

– Idemo korak po korak. Kada se vode povuku, prvo iz kuća treba ukloniti mulj, mulj odvesti u deponije, a zatim sve kuće treba osposobiti do te razine koja će ljudima garantirati siguran život kada se vrate. To je dug proces koji će trajati mjesecima, a u neke kuće povratak će trajati i do godine dana – rekla je ministrica.

Velike štete pretrpjela je i kulturna baština. Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić procijenila je da je šteta u knjižnici i Domu kulture u Drenovcima i još šest knjižnica u Slavoniji između 30 i 40 milijuna kuna dok se tek treba procijeniti kolika je šteta potapanja crkve u Gunji. Za sanaciju štete u tim objektima također će se djelomično koristiti novac iz Europskih fondova i u tom kontekstu ministrica je već spomenula da smo 145 milijuna kuna povukli iz strukturnih fondova za projekte revitalizacije kulturne baštine.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je kako pomoć iz robnih zaliha, prvenstveno u hrani, stiže svima koji to zatraže, a da će zalihe biti više nego dovoljne za sve. Podsjetio je da su tvrtke koje doniraju oslobođene plaćanja PDV-a jer su sve donacije vrijedne do 2% ukupnih godišnjih prihoda tvrtke oslobođene poreza.

>> UŽIVO Izvanredno stanje u Slavoniji: U Rajevu selu pronađeno mrtvo žensko tijelo