Pusić: Prisutne članice EU-a dale zajedničku podršku Albaniji za kandidatski status

– Na sastanku se govorilo o dvije teme, poplavama u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj i jačanju europske perspektive zemalja Zapadnog Balkana i u tom kontekstu izražena je spremnost ministara da konkretnim  projektnim aktivnostima potpomognu te procese – rekla je prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova RH Vesna Pusić hrvatskim novinarima u utorak u Beču gdje je sudjelovala na Konferenciji o Zapadnom Balkanu od 1914. do 2014. i redovitom godišnjem sastanku ministara vanjskih poslova Srednjoeuropske inicijative (SEI), kojom trenutno predsjeda Austrija.

–  Na konferenciji prisutne članice EU-a dale su konkretnu zajedničku podršku Albaniji kako bi koncem lipnja na summitu EU-a dobila kandidatski status, istaknula je hrvatska šefica diplomacije, napomenuvši kako je bilo riječi i o aktualnom stanju u pregovorima Srbije te Crne Gore s EU, rješavanju prepreka na europskom putu Makedonije, pitanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom kao i modelu ubrzavanja približavanja BiH članstvu u EU.

Ponovila je hrvatski stav da RH daje punu potporu procesima širenja EU na jugoistok Europe i zemlje Istočnog partnerstva. Govoreći o značaju koji RH pridaje regionalnoj suradnji, ministrica Pusić je istaknula iskrenu zainteresiranost Hrvatske za dobre odnose sa susjedima Što se tiče pomoći poplavljenim područjima, Pusić je rekla da je trenutno 22 država članica ponudilo ili poslalo pomoć, no da je važno u drugoj fazi, kad nestanu slike s TV-ekrana, imati „jasno definiranu institucionalnu pomoć“.

– Ako nešto što ima pozitivno iz te velike nesreće je da je mobilizirala solidarnost u regiji. Napomenula je da je RH zajedno s BiH i Srbijom preuzela određeni dio odgovornosti za zaprašivanje komaraca na velikom dijelu poplavljenog područja od oko 100 tisuća hektara, projekt konkretne pomoći čiji bi veći dio troškova trebali biti pokriven iz europskog proračuna. Središnje teme ovogodišnjeg ministarskog sastanka, kojem je uz šefove diplomacija i druge visoke dužnosnike bio nazočan i europski povjerenik za proširenje EU-a Štefan Füle bile su proces širenja Europske unije, uloga EU-a u izgradnji mira te prioriteti aktualnog grčkog i sljedećeg, talijanskog predsjedanja EU-om. Ministri su razgovarali i o aktualnim političkim, gospodarskim i institucionalnim reformskim procesima na Zapadnom Balkanu u kontekstu integracija u EU, europskoj perspektivi država regije i suradnji u sklopu Srednjoeuropske inicijative, koja ove godine obilježava 25. obljetnicu svog postojanja.

Na prijepodnevnoj konferenciji za novinare ministar za Europu, integracije i vanjske poslove Republike Austrije Sebastian Kurz se je osvrnuo na europsku perspektivu Zapadnog Balkana, istaknuvši da je održavanje ove važne konferencije još jedan jasan signal opredijeljenosti EU i međunarodne zajednice članstvu država Zapadnog Balkana u Uniji, kao i jasan signal da su zemlje Zapadnog Balkana ozbiljno shvatile reformske procese.Izrazio je očekivanje da će članice EU-a nastaviti pomagati i pružati podršku ostalim zemljama u regiji na njihovu putu ka punopravnom članstvu u EU.

Kao glavne ciljeve Konferencije o Zapadnom Balkanu naveo je nastavak jačanja europske perspektive regije, sastavljanje plana potpore Albaniji sljedećih mjeseci u smjeru dobivanja statusa kandidata za članstvo u EU, te plan dodatne pomoći Srbiji, BiH i Hrvatskoj, koje su pogođene katastrofalnim poplavama. Svi ostali govornici na novinskoj konferenciji, a to su bili ministri vanjskih poslova Albanije (Ditmir Bushati), BiH (Zlatko Lagundžija), Srbije (Ivica Dačić), Makedonije Nikola Poposki) i Crne Gore (Igor Lukšić) te zamjenik ministra vanjskih poslova Kosova Petrit Selimi naglasili su da su sve države Zapadnog Balkana ujedinjene u zajedničkoj opredijeljenosti za mir, stabilnost i prosperitet regije te punopravno članstvo u EU. Istaknuli su značaj regionalne suradnje, posebno gospodarske.

 – Ne treba se baviti time tko koga voli, nego gdje nam je zajednički interes –  rekao je Dačić. Füle je signalizirao državama regije da su vrata EU-a i dalje otvorena za države koje podržavaju demokratske, političke, gospodarske i druge europske standarde. Prema njegovim riječima, proces širenja je najmoćniji instrument u transformaciji zemalja potencijalnih članica EU-a. Istaknuo je značaj političkog dijaloga, pohvalivši primjer Beograda i Prištine, istaknuvši kako je bitno sačuvati vjerodostojnost i ispuniti obećano. Izrazio je nadu da će Albanija uskoro dobiti status kandidata. Naveo je tri nova stupa kriterija EU-a, važna za njezine buduće članice: poštivanje sloboda i pravne države, jačanje gospodarstva i upravljačkih kapaciteta. Ustvrdio je kako članice EU-a upravljaju procesom njezina širenja i imaju bolju kontrolu nego prije.

 – Proces širenja je dio našeg DNA  – zaključio je Füle. Konferencija o Zapadnom Balkanu završila je novinskom konferencijom na kojoj su govorili domaćin Sebastian Kurz, istaknuvši kako je jedan od rezultata ove konferencija, čija je poruka „zajednički raditi za budućnost Europe“, između ostalog i Inicijativa zajedničke podrške Albaniji za dobivanje statusa kandidata EU-a. Na konferenciji su govorili i ministar vanjskih poslova Grčke, aktualne predsjedateljice Europe Evangelos Venizelos i u ime buduće predsjedateljice Italije, njezina šefica diplomacije Federica Mogherini te glavni tajnik Srednjoeuropske inicijative (SEI) Giovanni Caracciolo di Vietri. Svi oni su istaknuli da prioritet EU-a i nadalje mora ostati Zapadni Balkan.

Ministrica Pusić sudjelovala je poslijepodne u Beču i na sastanku ministara vanjskih poslova Srednjoeuropske inicijative (SEI). SEI je međudržavna regionalna inicijativa koja ima trodimenzionalni karakter suradnje: politički, parlamentarni i gospodarski. Hrvatska je punopravna članica SEI-a od 1992. godine. SEI je osnovan 1989. godine, a osnovale su ga Austrija, Italija, tadašnja Jugoslavija i Mađarska. Okuplja 18 zemalja, od kojih su njih 10 članice EU-a. Kako je najavio domaćin Kurz, ministri će razgovarati o poticanju multilateralnog pristupa suradnji koji se potvrđuje zajedničkim političkim, gospodarskim i ostalim akcijama, a posebno je istaknuto kako institucionalizacija odnosa s EU-om ima veliki značaj za jačanje uloge SEI-a, ali i zemalja kojima pomaže na njihovu europskom putu.

>> Spor sa Slovenijom: 'Očekujem točnu presudu Arbitražnog suda'