Ruski naftni gigant Rosnjeft obavijestio je jučer predsjednika Vladimira Putina o početku realizacije megaplana Vostok Oil na Arktiku, koji je usmjeren na iskorištavanje ogromnih naftnih i plinskih resursa na području oko Sjevernog pola. Dio je to šireg ruskog energetskog plana koji uključuje i državnu atomsku agenciju Rosatom. Rusija se odlučila na ovakav plan iako su sve intenzivniji napori u Europi da se drastično smanje emisije stakleničkih plinova ponajprije smanjenjem korištenja fosilnih goriva.
Investicija 111 milijardi dolara
– Veliko mi je zadovoljstvo što mogu izvijestiti o počeku praktične implementacije projekta. Istraživanje i eksploatacija u skladu s našim prethodno utvrđenim rasporedom – rekao je Putinu Rosnjeftov čelni čovjek Igor Sečin na sastanku u Moskvi. Sečin, inače jedan od ljudi najvećeg Putinova povjerenja, najavio je i kako je dovršena projektna faza 770 km dugog naftovoda i pripadajuće luke.
Rusija se ipak oslanja na rastuću globalnu potražnju za energentima iako je svjesna da će nafta i ugljen postupno biti zamjenjivani. Rusima je očito daleko važnija stabilnost i prednost koju nude naftni i plinski resursi nego očuvanje arktičkog okoliša. U veljači je Sečin javno obećao Putinu kako će se planom stvoriti nova velika naftno-plinska pokrajina na sibirskom poluotoku Tajmir, najsjevernijoj točki Azije. Projekt u cijelosti podrazumijeva investiciju od 111 milijardi dolara, dva aerodroma i 15 industrijskih naselja. Svime time moralo bi se stvoriti 130.000 radnih mjesta te će se omogućiti pristup rezervama nafte u količini od oko pet milijardi tona.
– Samo izgradnja projekta zahtijeva 400.000 radnika – rekao je Sečin.
Ovaj gigantski projekt privlači pozornost i stranih ulagača. Prošlog je vikenda Rosnjeft prodao udio od 10 posto singapurskoj Trafigura grupi, a ima interesa i indijskih ulagača. Ovo također nije nelogično, i Indija i Kina, ispod koje se Singapur nalazi, veliki su potrošači energenata zbog visoke industrijaliziranosti.
Šef Rosnjefta Sečin očekuje da će projekt proizvoditi stotinu milijuna tona nafte godišnje, a to bi svake godine trebalo dva posto uvećati ruski BDP. Uz ogromnu ekonomsku dobit njime bi se dodatno ojačala i geostrateška pozicija Rusije.
Rekao je i kako će se do 2024. godine 30 milijuna tona nafte poslati s Arktika kroz Sjeverni morski put kojim je moguće spojiti Atlantski i Tihi ocean. Istodobno, ubrzava se razvoj plutajuće nuklearne elektrane koja bi mogla funkcionirati i u arktičkim uvjetima, najavio je šef ruske atomske agencije Rosatom Kiril Komarov.
– Trenutačno radimo na novom projektu kojim želimo optimizirati našu plutajuću elektranu. Razmišljamo o razvoju dvije verzije, jedne za Arktik i jedne za tropske uvjete kako bismo mogli takvu elektranu slati u različite zemlje s različitim klimama, a gdje nas posebice zanima ne samo dobivanje električne energije već i desalinizacija vode što je rješenje za zemlje s visokim temperaturama – rekao je Komarov. U cijelom tom nizu vijesti iz Rusije vezanom za Arktik je i jedna koja govori o tome da se namjerava izgraditi i čeličana vrijedna 2,2 milijarde dolara iz koje bi se opskrbljivalo brodogradilište Zvezda. I to je također najavio Igor Sečin u razgovoru s Putinom. Planira se da bi ta čeličana koja bi bila smještena u zaljevu Suhodol godišnje proizvela milijun i pol tona čeličnog lima i cijevi. Brodogradilište Zvezda gleda se upravo kao ključni projekt u dobivanju na važnosti Sjevernog morskog puta kao ključnog arktičkog prijevoznog koridora za naftu, ugljen i komercijalni brodarski prijevoz. Sečin je od Putina zatražio pomoć u stvaranju infrastrukture, gradnju cesta i smještajnih kapaciteta jer bi za gradnju čeličane bilo potrebno 1500 ljudi.
Most od 6700 km do Kanade
Sve ovo utemeljeno je na Strategiji za razvoj ruske arktičke zone i pripadajuće nacionalne sigurnosti do 2035. godine koja je usmjerena razvoju ruskog dijela Arktika. Osovina je tog razvoja murmanska oblast s pripadajućom ključnom lukom Murmansk. Još je 2007. Rusija napravila plan Arktički most koji bi povezivao Murmansk s kanadskom lukom Churchill, bila bi to ruta duga 6700 km. Sam Murmansk ima ambiciju postati arktičkim glavnim gradom, što je inicijativa koju su njegovi čelnici predstavili prošle godine. Brodogradnja i transport gledaju se kao ključne grane uz eksploataciju nafte i ribe, no kao veliki problem ističe se depopulacija. Sečinov plan je ujedno i plan oživljavanja područja koje trpi negativne demografske trendove. Zato je do 2035. potrebno stvoriti novih 200.000 radnih mjesta u tom području koje obuhvaća nekoliko oblasti i ruskih republika. Murmansk se u tom kontekstu gleda kao ključna luka kroz koju će prolaziti azijska, većinom kineska roba prema Europskoj uniji. Korak dalje je pretvoriti Murmansk u opće transportno središte što bi uključivalo i gradnju aerodroma, ali i povećanje razine sigurnosti, odnosno poboljšanje lokalnih vojnih snaga.
Jedini pravi lider u današnje doba.