Sergej Karaganov dekan je Fakulteta svjetske ekonomije i međunarodne politike u Moskvi i ruski politički znanstvenik koji je u prošlosti neformalno savjetovao i predsjednika Borisa Jeljcina i predsjednika Vladimira Putina.
Po njemu je nazvana tzv. Karaganovljeva doktrina, koja kaže da Rusija nakon raspada SSSR-a ima pravo štititi ljudska i manjinska prava ruske manjine u bivšim državama SSSR-a, doktrina za koju sam Karaganov kaže da nije autorski njegova, ali koja je danas itekako aktualna jer ju je predsjednik Vladimir Putin primijenio u Ukrajini. U Dubrovniku je Karaganov održao predavanje pod naslovom “Scenariji za novi svjetski poredak”.
- Scenariji su uvijek isti: najbolji, najgori i realističan - kaže profesor Karaganov u telefonskom razgovoru iz Moskve. Britkog jezika, profesor Karaganov bez problema izgovara i neke kontroverzne stvari. Zapravo daje dobar pogled u svijet ruskog neoimperijalizma.
Europi se događa Brexit, a neki kažu da će predsjednik Vladimir Putin od toga imati najviše koristi. Kako to komentirate?
Svi se ovdje smiju toj tezi. Da, Europa je u u vrlo lošem stanju, njezina moć opada, i sada se europska vladajuća klasa pokušava organizirati protiv neprijatelja, a Rusija i Putin su odabrani na tu poziciju. Gledamo s dozom humora na takvu vrstu argumenata. Ali, propadanje Europe nije u našem interesu.
Ok, spominjete humor, ali stvar je ozbiljna, EU je uvela sankcije Rusiji zbog ilegalne aneksije Krima, rat u Ukrajini nije šala…
Ruski potezi na Kraimu i u istočnoj Ukrajini bili su usmjereni na zaustavljanje prodora zapadnih saveza na teritorij koji Rusija smatra vitalnim za svoju sigurnost. Mi smo to zaustavili. Godinama ranije pokušali smo uvjeriti partnere da ne idu u to, ali nisu slušali, i sad je Rusija pokazala zube.
Naši partneri će morati poštovati ruski interes. Mislim da smo u procesu obrazovanja naših partnera i stvari idu u pravom smjeru. Naši zapadni partneri, koji su pogrešno vjerovali da su zauvijek pobijedili, sada su nesretni. Ali to je njihov problem.
Po vama je nazvana Karaganovljeva doktrina, a čini se da je tu doktrinu Putin primijenio u Ukrajini?
Prvo, Karaganovljeva doktrina je laž. Nisam to ja izmislio. U to vrijeme, 1991./1992., na sastancima na koje sam odlazio državni dužnosnici su jasno govorili da Rusija ne bi trebala gledati na Ruse u bližnjem susjedstvu kao na teret, nego kao na sredstvo našeg djelovanja.
Pisac govora estonskog predsjednika je to nazvao Karaganovljevom doktrinom. Ali to je normalan stav velike sile. Mi moramo podržavati upotrebu ruskog jezika i rusku kulturu izvan naših granica, i pravo Rusa da ondje žive. Moramo se brinuti o njima.
Ali što kad ta briga prelazi zaštitu jezika i kulture i preraste u vojno pomaganje ruskog separatizma usmjerenog protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta tih zemalja?
Kad je prvi put vidio pokušaje da se Ukrajinu odvuče u NATO, a to je bilo na NATO summitu u Bukureštu, predsjednik Putin je rekao da, bude li pitanje ulaska Ukrajine u NATO ikad više potaknuto, jednostavno više neće biti Ukrajine. I ispunio je svoju riječ.
Ali, imaju li Ukrajinci pravo na svoju suverenu državu ili to određuje Putin?
Apsolutno imaju, ali Rusi imaju pravo intervenirati, pa i silom. Velike sile imaju ne samo pravo, nego i obvezu, zaustaviti veliki rat u Europi.
Kritičari u Kijevu i na zapadu kažu da je Rusija rasplamsavala rat u Ukrajini, a ne zaustavljala.
Njima se ne sviđa činjenica da smo zaustavili njihovu ekspanziju. Željeli su se proširiti na Ukrajinu i mi smo to zaustavili.
Kakva je, po Vama, mogućnost da nakon svega toga zatople odnosi EU/SAD-a i Rusije?
Prvo, ljudi se moraju prilagoditi novoj stvarnosti. A Rusija je stvorila novu stvarnost. Drugo, oni koji sanjaju da mogu zaustaviti Rusiju pomoću sankcija moraju shvatiti da su njihove ideje nerealne i kontraproduktivne. Da bismo krenuli dalje, moramo obnoviti nekakav modus operandi, neki novi temelj za naše odnose.
Kako mislite da će Putin ostati upamćen u povijesti?
Da se Putin kandidira na izborima u mnogim zemljama izvan Rusije, pobijedio bi. Vrlo čvrsto brani interest svoje zemlje. Putin je također vrlo snažan faktor stabilnosti i mira u svijetu. Zaustavio je one koji imaju dokazanu povijest narušavanja mira.
NATO je toliko puta narušio mir i postao izvor nestabilnosti i nesigurnosti. Spomenut ću samo Libiju. Putinova ostavština ovisit će o tome hoće li ruska gospodarska elita u sljedećih nekoliko godina postati spremna da pokrene i provede nužne gospodarske reforme. Ako Putin u tome uspije, otići će u povijest kao najveći predsjednik. Ako u tome ne uspije, njegova ostavština ovisit će o ishodu tog neuspjeha.
>> Ovako bi mogao izgledati svjetski poredak do 2035. godine
dajete nam samo proruske i prosrbijanska misljenja ,ruskih i srpskih " analiticara"..i sto veli taj karagamardov ??? ima pravo da brani ruske manjine po susjednim drzavama..cekaj malo pa imali smo mi u balkanu jednog takvog..slobodan milosevic....jeli a sta je falilo rusima u ukrajinu ? nece u EU hoce sa rusijom jel ????..e pa svi mi imamo manjine po susjednim drzavama dali i mi imamo pravo tenkovima da aneksiramo ?!