Putin plinovodom osvojio i Kinu, Trumpa hvata panika

S jedne stane granice bio je ruski predsjednik Vladimir Putin, a s druge njegov kineski kolega Xi Jinping. Gotovo u istom trenutku oni su okrenuli ventile i tako pustili u pogon plinovod Snaga Sibira, jedan od najvećih strateških projekata na svijetu u posljednjem desetljeću. Plinovod dugačak više od osam tisuća kilometara vodi ruski plin s plinskih polja u Irkutsku i Jakutsku sve do kineskog megalopolisa Šangaja.

Dvojica predsjednika, koja su u trenutku kada su otvarala ventile bila na videovezi, zasigurno su osjećala veliko zadovoljstvo. Kina je napokon dobila sigurnu liniju dostave plina u količinama koje joj trebaju, a Rusija je bitno smanjila svoju ovisnost o izvozu plina u Europu te je također znatno oslabila ralje sankcija koje joj je Zapad nametnuo zbog aneksije Krima.

Trump najveći gubitnik

Samo dio plinovoda koji ide kroz Rusiju do granice s Kinom dugačak je oko tri tisuće kilometara i vrijedan je oko 55 milijardi dolara. Kada su se otvarali radovi na toj dionici 2014. godine, Vladimir Putin kazao je da je riječ o najvećem i najvažnijem ugovoru u povijesti ruskoga plinskog biznisa. Ugovor o opskrbi Kine plinom potpisan je na 30 godina i težak je najmanje 400 milijardi dolara u vrijednosti plina. Iako je ovaj golemi projekt važan za učvršćivanje međusobnih trgovinskih veza, on ima i puno šire značenje. On je simbol novog političkog i strateškog povezivanja između Moskve i Pekinga.

To je partnerstvo koje se neće zaustaviti samo na plinovodu. No i sam plinovod toliko je važan da je izazvao veliku zabrinutost kako onih koji se profesionalno bave geopolitičkim analizama tako i onih u zapadnim centrima moći. To je vrlo jasna poruka Rusije i Kine Europi i Sjedinjenim Državama o tome kako se na istoku stvara novi veliki savez koji bi mogao promijeniti globalne geopolitičke odnose. Osobito bi trebao biti zabrinut Washington koji je do sada Kini prodavao vrlo velike količine ukapljenog plina. Ruski plin mogao bi u velikoj mjeri smanjiti kineske potrebe za američkim plinom, što bi mogla biti izuzetno snažna kineska poluga u pregovorima s Donaldom Trumpom o trgovinskom sporazumu.

Nakon svega analitičari zaključuju da ruska pozicija na globalnom tržištu plina nikada nije bila jača i dominantnija. Ona će povećati trgovinu plinom i tako dodatno razbucati globalno tržište, stvorit će nove, goleme izvore prihoda, a uza sve to učvrstit će svoju stratešku poziciju. Kineski predsjednik Xi Jinping kazao je da je ovaj plinovod velika prekretnica u suradnji dviju zemalja. Naglasio je da upravo plinovod produbljuje integraciju dviju zemalja na svim poljima. U povodu otvaranja plinovoda izjavio je da će od sada Moskva i Peking stajati zajedno i suprotstavljati se Washingtonu i bilo kojoj drugoj zemlji koja se bude pokušala umiješati.

Grade još dva plinovoda

Rusija sa svojim partnerima gradi još dva plinovoda. Jedan od njih je plinovod Sjeverni tok 2 koji bi trebao biti pušten u upotrebu sredinom sljedeće godine. On će ruski plin dovoditi u Europu, ali tako da zaobilazi Ukrajinu koja sada od transfera ruskog plina zarađuje oko tri milijarde dolara godišnje. Washington prijeti da će pod sankcije staviti kompanije koje polažu cijevi plinovoda i tako zaustaviti gradnju. Jedan od motiva za ovakve poteze jest to što će Ukrajina ostati bez ovoga prihoda koji je za nju važan, a drugi je to što će SAD vjerojatno Europi moći prodati puno manje svoga ukapljenog plina. Drugi naftovod je Turski tok koji također zaobilazi Ukrajinu, a koji bi plinom opskrbljivao Tursku i južni dio Europe.