Bashar al-Assad prihvatio je ruski prijedlog o stavljanju svog kemijskog arsenala pod međunarodnu kontrolu. Time je dugo najavljivana američka vojna akcija protiv Sirije propala i prije prve ispaljene rakete. Osim toga, Barack Obama, čini se, nije uspio osigurati podršku Kongresa i Senata te je gotovo sigurno da će SAD oko Sirije još dugo zveckati oružjem, no pravog udara, barem zasad, neće biti.
Britanci urušili koaliciju
Iako su u javnost već procurili i popisi ciljeva koje su u prvom naletu trebale uništiti američke rakete, stvarna akcija, bez jasnog cilja i bez potpore međunarodne zajednice, vjerojatno bi bila debakl američke vanjske politike. Glasovanje u kongresu kojim je Obama planirao dobiti podršku i time podijeliti odgovornost za pokretanje akcije je odgođeno. Američka javnost uvelike se protivi upuštanju u još jednu ratnu avanturu, a Washington su napustili gotovo svi saveznici na koje se oslanjao u prošlih deset godina tijekom rata protiv terorizma.
– Sve je bilo vrlo izgledno za udar još prije petnaestak dana, a potom se situacija, odbijanjem britanskog parlamenta davanju suglasnosti za angažman njihovih snaga stubokom promijenila. Odbijanjem Londona, najvažnijeg američkog saveznika da uđe u vojnu koaliciju protiv Sirije, počeo se urušavati cijeli sustav. Obamu su jedan za drugim počeli napuštati i ostali dosadašnji saveznici. Obama je ostao gotovo sam, mogao je računati samo na potporu Hollandea, a Francuska, sama po sebi, nije značajna snaga u vojnom smislu koja bi bitno pridonijela udaru na Siriju, a Hollande je ionako pristao na akciju prije svega kako bi skrenuo pozornost glasača sa određenih unutrašnjih problema Francuske, kaže analitičar dr. Vlatko Cvrtila.
Rješenje samo na papiru
Amerikanci se vojnoj intervenciji u Siriji žestoko protive, a Obama kaže kako se čak i u vlastitoj spavaćoj sobi o njoj žestoko raspravlja. Naime, njegova se supruga Michelle žestoko protivi vojnom angažmanu. Upravo je zbog toga i najavio da je spreman, barem privremeno, odustati od vojne intervencije ako Assad svoj kemijski arsenal stavi pod nadzor međunarodne zajednice.
Iako mu je, baš kao i Rusiji koja je iznijela taj prijedlog, što ga je Damask u međuvremenu prihvatio, jasno da je to gotovo teško ili čak nikako izvedivo. Naime, još prošle godine Pentagon je procjenjivao kako bi osiguravanje sirijskog kemijskog arsenala zahtijevalo angažman otprilike 75.000 američkih vojnika. Naravno, u ovim okolnostima, kada se Damask slaže s međunarodnom kontrolom i kada skladišta ne treba osvajati silom, taj bi broj bio nešto, ali ne i znatno manji.
– U Siriji je otprilike tisuću tona kemijskog oružja koje je raspoređeno po desecima ako ne i stotinama skladišta diljem zemlje. Većinom na nesigurnim područjima. Koja je zemlja sprema poslati toliki broj svojih vojnika da čuva skladišta u kojima se nalazi kemijsko oružje? – pita se Cvrtila.
Naš analitičar smatra da bi u budućnosti moglo biti intervencije samo kad bi se dogodio neki dramatičan slučaj poput pokolja na Markalama u Sarajevu koji je izazvao intervenciju NATO-a protiv Srba.
>> Sirija pristala na ruski plan: \'Predat ćemo kemijsko oružje\'