Ukrajina je objavila da je otvorila istragu zbog nelegalnog prelaska ukrajinske granice putničkim vlakom. Posljedica je to prvog korištenja najduljeg (19 km) željezničkog mosta u Europi, koji je Rusija sagradila kako bi se povezala sa strateški važnim poluotokom anektiranim 2014. I učinila je to, dakako, uz žestoko protivljenje Sjedinjenih Država i Europske unije, kao i nemoć Ukrajine koja je otvorila istragu i kada je počela gradnja mosta. Zapadne su sile tvrtkama koje su sudjelovale u gradnji Krimskog mosta uvele sankcije.
Ukrajina je nemoćna
Zanimljivo je da je vlak u čijoj je prvoj vožnji uživao i ruski predsjednik Vladimir Putin u vlasništvu privatne kompanije Grand Service Express. Vožnja je trajala dva dana, vlak je krenuo iz Sankt Peterburga 23. prosinca, a u Sevastopolj na Krimu stigao je 25. prosinca. Za putovanje između tih dvaju gradova treba 43 sata, svladava se udaljenost od 2500 kilometara. Prvim je vlakom na Krim stiglo 500 putnika. Rusi procjenjuju da će sljedeće godine mostom proći 14 milijuna putnika te oko 13 milijuna tona tereta, a teretni će promet krenuti u lipnju 2020.
Rusija je u gradnju mosta uložila 3,25 milijardi eura, a osim pruge tu su i trakovi za cestovni promet, koji je u funkciji od svibnja 2018. godine, a svečano ih je također otvorio sam Putin. Najduži europski željeznički most nije jedino što je Rusija sagradila na Krimu, financirana je i gradnja dviju električnih centrala. Očito je da Rusija želi anektirani Krim u svakom smislu učiniti neovisnim o Ukrajini. Apeli, pak, Kijeva da se sve događa uz kršenje međunarodnog prava ostaju bez odjeka.
– Čestitam na dovršenju mosta, on je dokaz naše sposobnosti da provedemo velike infrastrukturne projekte – rekao je Putin na otvorenju mosta kojim se s Rusijom povezuje anektirani poluotok, gdje se nalazi i baza ruske crnomorske flote.
Sevastopolj neće biti jedini grad koji će prugom biti povezan s Rusijom, u planu je da se rutom preko mosta spoje i Murmansk, Ekaterinburg i Kislovodsk, južno planinsko odmaralište bogato mineralnom vodom. Jedina veza Krima s kopnom, dakako, je s Ukrajinom, most tako ostaje jedinom fizičkom vezom s Rusijom. Ukrajini, pak, osim što se anektirani poluotok povezuje s Rusijom čime je narušen njezin suverenitet i teritorijalni integritet, smeta i još jedna činjenica, a to je da je dugi most i vrlo nizak, dovoljno da otežava pomorski promet kroz Kerčki prolaz preko kojega prelazi, odnosno ulazak iz Crnog mora u Azovsko more i opskrbu ukrajinskih gradova koji ovise o transportu tom rutom.
Sankcije neučinkovite
I to sasvim sigurno nije slučajno jer je most gradio bliski Putinov prijatelj Arkadij Rotenberg, čijih je nekoliko tvrtki otprije pod sankcijama SAD-a i EU upravo zbog njegova prijateljstva s Putinom. A zapadnim se silama neće previše dopasti ni prizor u kojem za te prve vožnje Putinu društvo pravi upravo Rotenberg.
Kao što se ni jednom drugom političaru neće previše dopasti kako je ruski predsjednik most proglasio otvorenim jednim – tweetom. Samo je tri puta u povijesti, podsjetio je Putin radnike na mostu, prekinuta željeznička veza Sankt Peterburg – Sevastopolj, za revolucije 1917. godine, Drugog svjetskog rata i 2014. godine kada je izbio sukob između proruskih separatista i Ukrajine, a Rusija je pripojila Krim.
Slabe su mjere koje EU uopće može provesti protiv Rusije zbog tih poteza. Ako ništa drugo, kruzerima europskih turističkih kompanija zabranjeno je da pristaju u krimskim lukama, osim ako nije riječ o hitnom slučaju. Europskim tvrtkama nije dopušteno investiranje na Krimu ni uvoz roba ondje proizvedenih, no Putinu to i ne smeta previše