Da je novi hladni rat već mjesecima u žestokoj fazi pokazuje i odluka Vladimira Putina koju ruski mediji baš i ne objavljuju na sva zvona. Ruski predsjednik Putin donio je naime odluku da će državna služba sigurnosti biti potpuno restrukturirana, a time će, efektivno, biti ponovo oživljen nekadašnji KGB.
Obavještajna služba nekadašnjeg SSSR-a svojedobno je smatrana jednom od najučinkovitijih i najrepresivnijih sigurnosnih službi na svijetu. Ukinuta je raspadom SSSR-a, a samo dio njezinih ovlasti u Rusiji prešao je na tada novoosnovani FSB.
Ojačan izborima za Dumu
Reformom FSB-a situacija se iz temelja mijenja. Obavještajna služba ponovo će imati ovlasti ne samo provođenja kriminalističkih istraga unutar zemlje nego i nadgledanja slučajeva koje vode ostala sigurnosna tijela u državi. Dobit će i dodatne ovlasti u obavještajnom radu izvan granica Rusije. Reformirana služba dobit će i novi akronim MGB, a kako će u opisu posla imati i nadzor nad političkim sudskim procesima, bit će to najmoćnija sigurnosna služba u samostalnoj Rusiji.
Službeno, Kremlj nije ni opovrgnuo ni potvrdio glasine o reformi sigurnosno-obavještajne službe, na čijem je čelu svojedobno bio i sam Vladimir Putin, no dobro obaviješteni izvori tvrde kako će cjelokupna transformacija biti dovršena do 2018. za kada su zakazani sljedeći ruski predsjednički izbori. Putin u te izbore ulazi ojačan rezultatima izbora, održanih u nedjelju, na kojima je dobio 76 posto mandata u Dumi.
Plan je razrađen prije nekoliko mjeseci, a prema dobro obaviještenim izvorima, trenutačno se razrađuje novi proračun središnje ruske sigurnosne službe, kao i nacrti zakona koji će omogućiti njezino djelovanje. Nakon završetka tog procesa rezultat će biti moćna sigurnosna struktura smještena u središtu državnog aparata, baš kao što je bio slučaj s KGB-om u vrijeme Sovjetskog Saveza.
Najefikasnija služba
Trenutačno je nemoguće sa sigurnošću tvrditi hoće li MGB uspostaviti nadzor nad građanima kakav je svojedobno provodio KGB, no to je, zbog zakonske regulative, malo vjerojatno. S druge strane, prilično je izgledno da će MGB pojačati djelovanje ruskih obavještajnih snaga izvan same Rusije jačanjem postojeće mreže obavještajaca u inozemstvu. Upravo je to i bio glavni model djelovanja KGB-a koji se na međunarodnoj sceni nosio s američkom CIA-om kao glavnim suparnikom tijekom hladnog rata. Tijekom 1983. magazin Time nakon dugotrajne istrage objavio je kako je KGB najefikasnija služba za prikupljanje informacija na svijetu. Ta je obavještajna služba prikupljala informacije legalno i ilegalno. Legalno pomoću mreže diplomata razasutih po veleposlanstvima i konzulatima tadašnjeg SSSR-a diljem svijeta, a ilegalno pomoću mreže špijuna i vrbovanih doušnika. Prema svom obliku djelovanja, KGB je provodio četiri oblika špijunaže: gospodarsku, političku, vojnostratešku te špijunažu s ciljem dezinformiranja. Svaki od tih oblika špijunaže granao se na nekoliko razina, a po svemu sudeći, takav obrazac počet će najkasnije do 2018. provoditi i reformirani FSB. Naravno, naivno bi bilo vjerovati da obavještajne službe Rusije već sada nisu aktivne izvan granica zemlje, pa između ostalog i u Hrvatskoj. Po svemu sudeći, uzimajući u obzir najave o reformama, špijunaža će uskoro poprimiti neki drugi oblik i intenzitet.
Amerika špijunira cjeli Svijet, ali po ovima Rusi su gori još su se usudili uskrsnuti stari kgb koji ni u snu neće imati moć kao što ga danas imaju američke tajne službe.