Cijeli se svijet na summitu gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta iz skupine G20 vrtio oko Angele Merkel, a najzanimljivije poruke poslao je Vladimir Putin. I dok se na summitu sve vrtjelo oko eura, ruski predsjednik pokazao je prstom u SAD i američki vanjski dug te dolar proglasio najvećim problemima svjetskoga gospodarstva.
– Američki dug je 15 trilijuna dolara. Što će se dogoditi sa svjetskom glavnom rezervnom valutom? Na što se trebamo pripremiti – pitao je Putin koji je SAD optužio da je parazit svjetske ekonomije zbog svojih golemih dugova.
Putinu je od velikog interesa stabilan dolar, jer se velik dio ruskih rezervi nalazi u dolarima, a ruskog predsjednika brine što će se dogoditi s tom valutom nakon američkih predsjedničkih izbora u studenom.
A najmoćnija žena svijeta, njemačka kancelarka Angela Merkel ni ovaj puta nije popustila golemim pritiscima ostalih članica G20 koji traže popuštanje remena i poticanje gospodarskog rasta povećanom potrošnjom. Merkel je ostala vjerna sebi i nije pristala ni na kakve nove ustupke nikome, a ponajmanje Grčkoj.
– Držimo situaciju pod kontrolom – kazala je Merkel.
Bez popusta Grčkoj
I iz meksičkog mondenog ljetovališta Los Cabosa Merkel je Grčkoj uputila nedvosmislen zahtjev da preuzete obveze ispuni što je prije moguće. Kancelarka je dala jasno na znanje: neće biti više nikakvih popusta i odgađanja štednje i reformi u Grčkoj.
– Moramo biti sigurni da Grčka ispunjava svoje obveze – kazala je Merkel i dodala da neće biti trećeg programa s novim milijardama eura pomoći Ateni. Merkel je čelnicima ostalih zemalja rekla da je moguće poticati gospodarski rast, ne povećavajući dug.
– Sigurna sam da imam dobre argumente. Mnogi su ih ovdje vrlo pažljivo slušali – kazala je Merkel. Jedan od njih je i američki predsjednik Barack Obama, koji je dan prije kritizirao Merkel i njezino odbijanje da prihvati euroobveznice i pristane tiskati svježi novac koji bi potakao rast. I ostali čelnici zemalja eurozone složili su se naposljetku sa željeznom Angelom. Čak se nije pobunio ni španjolski premijer Mariano Rajoy, iako će do summita EU krajem lipnja i službeno Bruxellesu podnijeti zamolbu za dokapitalizaciju njezinih uzdrmanih banaka u iznosu 100 milijarda eura. Sigurno je da će spašavanje Španjolske biti sljedeći možda i odlučujući test za stabilnost eurozone, a time i svjetskoga gospodarstva.
Time se nije otišlo korak dalje u rješavanju eurokrize, ali su europski čelnici pokazali jedinstvo kao rijetko kad dosad, vjerojatno poneseni optimizmom ishoda grčkih izbora.
– Članice eurozone iz skupine G20 poduzet će sve potrebne političke mjere kako bi se osigurala cjelovitost i stabilnost monetarne unije – piše u zajedničkoj izjavi sudionika summita G20.
Financijska arhitektura
Pod pritiskom financijskih tržišta i zabrinutih svjetskih čelnika Europa je poručila da će poduzeti mjere za integriraniji bankarski sustav kako bi obuzdala dužničku krizu koja prijeti opstanku eura. Čelnici eurozone obećali su i da će razmotriti konkretne korake prema “integriranijoj financijskoj arhitekturi” u Europi.
SAD i MMF pritišću EU-a da osnuju bankovnu uniju kako bi prekinule začarani krug u kojem su se našle jako zadužene vlade koje spašavajući nelikvidne financijske institucije pogoršavaju problem državnih dugova i produbljuju krizu. Merkel je čini se ipak malo popustila te se i Njemačka, koja je odbacivala inicijative koje bi je izložile troškovima spašavanja banaka izvan svojih granica, otvara prema ideji tješnje bankarske suradnje.
Bog to nece dozvoliti.