U nekim zemljama kontroverzno je pitanje kada je Drugi svjetski rat točno počeo, u drugima kada je završio. No u Japanu i Rusiji on još uvijek traje. Barem formalno. Dvije zemlje nikada nisu potpisale mirovni sporazum nakon 1945. godine, i to zbog teritorijalnog spora koji uključuje otočni niz – Kurile, koje svojataju obje zemlje, ali kontrolira ih Moskva. Otoke, koji su u Japanu poznati pod imenom Sjeverni teritoriji, nakon Drugog svjetskog rata okupirao je Sovjetski Savez, i do danas su ostali u sastavu Rusije. Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev prošlog je tjedna poručio Japancima da će ti otoci ostati dio njegove zemlje i da se, ako im se to ne sviđa, jednostavno – ubiju. Medvedev je najavio i da će na otocima Rusija postaviti novo naoružanje, a usto je i predsjednik Vladimir Putin nedavno obećao da će napokon posjetiti Kurile. Japan pak slijedi zapadne saveznike, i Rusiji je nakon invazije na Ukrajinu udario cijeli niz sankcija. Odnosi dviju zemalja pali su na vrlo niske grane.
"Japanski premijer Kishida još je jednom govorio u prilog potpisivanju mirovnog sporazuma s Rusijom. Sigurno misli: pod uvjetom da pregovaramo o Kurilima i da se nastave sankcije. Pa, nitko nije protiv potpisivanja mirovnog sporazuma tako dugo dok se razumijemo da je teritorijalno pitanje riješeno jednom za svagda u skladu s ruskim ustavom", napisao je na X-u Medvedev, bivši ruski predsjednik i premijer, a danas zamjenik šefa Vijeća za nacionalnu sigurnost. Reagirao je na izjavu japanskog premijera Fumija Kishide, koji je rekao da Japan "ostaje čvrsto posvećen rješavanju teritorijalnog pitanja i zaključenju mirovnog ugovora".
Prije četiri godine Rusija je promijenila ustav i uvrstila članak prema kojem je vladi zabranjeno predavati teritorij bilo kojoj stranoj zemlji. Putin je to napravio prije svega zbog pitanja Krima, ali odnosi se i na Kurile.
"Baš nas briga za 'osjećaje Japanaca' što se tiče takozvanih 'Sjevernih teritorija'. To nisu sporni teritoriji, već dio Rusije. A oni samuraji koji se osjećaju posebno tužno mogu završiti svoje živote na tradicionalno japanski način, tako da počine seppuku. Ako se usude, naravno", napisao je Medvedev, koji je od početka rata u Ukrajini postao jedan od glavnih ratnih jastrebova koji jaše na najekstremnijoj mogućnoj retorici. Seppuku, koji se u nešto drukčijoj varijanti zove i harakiri, označava ritualno samoubojstvo u japanskoj kulturi. Medvedev se, potičući japanske nacionaliste da se ubiju, očito pokušava narugati njihovoj nemoći. Bivši je ruski čelnik usto napisao da će se strateška uloga za Kurilske otoke povećati, uključujući i raspoređivanje novog oružja na njima. Posljednjih je godina Rusija već postavila vojna postrojenja na otocima, kao i tisuće vojnika. Na otoke je prije godinu dana rasporedila i dodatne raketne sustave. S druge strane, prije nekoliko je mjeseci premjestila dva protuzračna sustava S-300 s otoka, i mnogi misle da su završili na bojišnici u Ukrajini.
VEZANI ČLANCI:
Japan i Rusija spore se zbog četiri otoka na jugu otočnog lanca: dva veća – Iturup i Kunashir te dva manja – Shikotan i nenaseljeni Habomai. Na tri od četiri naseljena otoka, a sve ih kontrolira Rusija, živi 16 tisuća stanovnika. Mnogi od njih preživljavaju u teškim ekonomskim uvjetima, a glavna je gospodarska grana ribolov. Otoci su isto tako bogati rudama. Pod kontrolu Moskve otoci su došli 1945., nakon kapitulacije Japana. SSSR je tada zauzeo južnu polovinu velikog obližnjeg otoka Sahalin te Kurile. Japan do dana današnjeg to vidi kao protuzakonit potez, a prije dvije godine, nakon što je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu, proglasio je otoke "ilegalno okupiranima". Do 1949. SSSR je s otočja protjerao sve japansko stanovništvo te njega, u osnovi, više nema na Kurilima.
Zato je u Japanu nastao pokret koji želi povratak "Sjevernih teritorija", kako ih oni nazivaju. Svake godine 7. veljače Japanci obilježavaju Dan Sjevernih teritorija tijekom kojeg polažu pravo na otoke, a ispred ruskog veleposlanstva održavaju se i manji prosvjedi japanskih nacionalista. Očekuje se da će se to dogoditi i prekosutra. Japan je taj datum odabrao zbog toga što je 7. veljače 1855. potpisao sporazum s carskom Rusijom koji je uključivao suverenitet Tokija nad otočjem. Washington, valja reći, podržava japanski suverenitet nad njima. No to Moskvi ionako ne znači mnogo.
Rusko-japanski spor imao je i svoj nastavak nakon 1940-ih. Naime, 1956. Japan i SSSR potpisali su Moskovsku deklaraciju kojom su normalizirali odnose. Prema tom sporazumu, Moskva je trebala prepustiti kontrolu Japanu nad dva južna i manja otoka, Shikotanom i Habomaijem (koji je, kako je već spomenuto, nenaseljen), a Japan bi se odrekao prava nad većim i sjevernim otocima. No to se nije realiziralo u 1950-ima, a nakon toga je Japan dogovorio zajedničku obranu s Amerikancima te je SSSR uvjetovao zaključenje sporazuma s Tokijem time da se američki vojnici povuku s japanskog teritorija. Dvije zemlje nisu se dogovorile do danas, a iako se godinama činilo da bi baza sporazuma mogao biti taj prvotni dogovor iz 1956., o tomu da Japanu pripadnu dva manja, a Rusiji dva veća otoka, to se danas čini kao nemoguća stvar.
Nakon što je Rusija pokrenula vojnu invaziju na Ukrajinu, Japan je stao uz Kijev snažnije od vjerojatno ijedne druge azijske sile. Uveo je vrlo žestoke sankcije i osudio napad, što je Moskva protumačila kao neprijateljski čin i povukla se iz mirovnih pregovora. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je prije mjesec dana da su svi pregovori između Moskve i drugih zemalja, uključujući i Japan, "završili".
VIDEO Okršaj s umjetnom inteligencijom: Putinu pitanje o dvojnicima postavio - njegov dvojnik
– Nemamo bilo kakvih teritorijalnih sporova s NATO-om. Općenito govoreći, nemamo teritorijalne sporove s bilo kojom zemljom, uključujući i Japan – rekao je Lavrov, misleći na to da Rusija japanske zahtjeve više i ne uzima u razmatranje. To isto, na svoj karakterističan i ne baš ugodan način, ovih je dana potvrdio i Medvedev. Osim što se prije dvije godine Rusija povukla iz pregovora, ukinula je i sporazum koji je dopuštao japanskim građanima da bez vize putuju na Kurile. Mnogi Japanci koji su se odlučivali na taj put članovi su obitelji koje su nekada davno protjerane s otočja, ili su pak sami kao djeca prognani iz svojih domova. Prije tri tjedna i sam je Putin na jednom događaju u gradu Habarovsku rekao da planira prvi put u životu posjetiti sporno otočje.
– Čuo sam da su Kurilski otoci zanimljivi, ali, nažalost, nikada nisam bio tamo. Tako da ću definitivno otići – rekao je i zatim na istom događaju dodao da bi jedan od najboljih načina za unapređenje prometne poveznice bila modernizacija aerodroma na otoku Kunashiri.
Japanski profesor i stručnjak za međunarodne odnose Ryo Hinata-Yamaguchi za portal South China Morning Post (SCMP) rekao je da Putin time potvrđuje poziciju koju je zauzeo Lavrov – da Rusija više japanske zahtjeve neće uzimati u obzir.
– Čineći to, Putin pokazuje dva prsta Japanu (koristi uvredljivu gestu op. a.). Ja ne vjerujem da će Putinov posjet otocima učiniti odnose išta gorima nego što su sada, ali morat ćemo obratiti pozornost na to što će učiniti kada i ako otputuje na otok. Ako Putin ode tamo i ponovi da su ti otoci ruski teritorij, to neće biti toliko različito od toga što je govorio prije. No bilo bi mnogo važnije ako predloži ili naredi specifičan razvoj otočja – rekao je Hinata-Yamaguchi, istaknuvši da bi njegova najava izgradnje velike luke, aerodroma ili vojne baze značila i promjenu statusa quo.
Zanimljivo, još prije samo nekoliko godina odnosi Tokija i Moskve bili su znatno bolji. Naime, bivši japanski premijer Shinzo Abe u svom drugom mandatu na čelu vlade (2012. – 2020.) pokušao je popraviti odnose između dviju zemalja te se susreo s Putinom čak 27 puta. Međusobno su razmjenjivali komplimente, a Japan, za razliku od poteza koje je vukao u posljednje dvije godine, nije uveo teške sankcije Moskvi nakon što je ilegalno anektirala Krim 2014. godine. Abe je tada htio popraviti odnose s Rusijom jer je njezinu saveznicu Kinu vidio kao glavnu prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti, misleći pritom da se s Moskvom može surađivati.
VEZANI ČLANCI:
Večernji list je tijekom Abeova mandata 2019. imao prilike razgovarati s Tomohikom Taniguchijem, visokim savjetnikom tadašnjeg premijera za vanjsku politiku o ovom pitanju.
– Na pitanje može li se ovaj spor riješiti, odgovaram: ako to ne mogu riješiti Shinzo Abe i Vladimir Putin, tko može? Ako ga ne mogu riješiti sada, kada? Prošlo je gotovo 75 godina. Ako se ne može pokrenuti rješavanje sada, biste li bili spremni čekati novih 75 godina? (...) Rusija i Japan mogu izgraditi mnogo bolje ekonomske veze. Dosad su dvije zemlje propustile izrazito mnogo prilika zato što nemaju potpisan sporazum o zbližavanju. Tehnički je stanje rata završilo 1956., kada su Moskva i Tokio izdali deklaraciju. Zato, nismo u ratu, no mirovnog ugovora nema, što znači da se šef ruske države ne može tretirati kao gost države u Japanu, i obrnuto. Vrlo je neobična situacija koja se mora riješiti. Shinzo Abe, koji se s Vladimirom Putinom sastao 27 puta, uvijek naglašava ruskom predsjedniku da njih dvojica moraju raditi za svoje buduće naraštaje – rekao nam je tada Taniguchi.
No Abe je u međuvremenu sišao s vlasti, a 2022. ubijen je u atentatu. Unatoč svim kurtoazijama, Moskva i Tokio nisu riješili problem, a trenutačni premijer Fumio Kishida smatra da je Rusija napadom na Ukrajinu prekršila sve međunarodnopravne norme.
Što pak misle stanovnici Kurila? Ruska agencija VtsIOM, koju financira država, provela je 2019. anketu na otocima i 96% ispitanika reklo je da se protivi predaji teritorija Japanu. Na ovim otocima danas uglavnom živi rusko stanovništvo, a neki analitičari ističu da mnogi stanovnici, naročito na otoku Iturupu, imaju ukrajinsko podrijetlo jer ih je tamo naselio SSSR nakon okupacije otočja.
Tako su se dvije zemlje gotovo 80 godina od kraja Drugog svjetskog rata našle međusobno vrlo udaljene. Stanje na terenu jasno govori da Rusija kontrolira sva četiri otoka i da na njima razmješta koliko god vojnika i oružja želi. No mnogi u japanskoj vladi vjeruju da još uvijek postoji osnova za kompromisno rješenje koje bi potencijalno moglo zadovoljiti obje strane i cijelu temu staviti iza njih. No ako Tokio i Moskva u 70 godina pregovora nisu uspjeli riješiti sporno pitanje, zaista postoji strah da će ono ostati otvoreno i u sljedećih 70 godina.
GALERIJA Rat dronovima u Ukrajini: Piloti mogu i gledati prijenos uživo s ugrađene kamere