Britanska obalna straža primijetila je nešto neobično tog hladnog proljetnog jutra u ožujku 100 km od škotske obale: tamnu mrlju koja se protezala 23 kilometra u Atlantski ocean. Interne analize koje je pripremila satelitska služba obalne straže, a kojoj je pristup dobio POLITICO, navode kao vjerojatni izvor te mrlje tanker Innovu, koji je u to vrijeme prevozio milijun barela sankcionirane ruske nafte na putu prema rafineriji u Indiji.
Međutim, obalna straža nije poduzela daljnju istragu, a tanker – bez ikakvih posljedica – i dalje trguje naftom, pomažući Kremlju da napuni ratnu blagajnu više od dvije godine nakon što je započela ruska invazija na Ukrajinu. Innova je samo jedan od stotina brodova u takozvanoj floti u sjeni, koja uključuje kolekciju često starih, loše održavanih brodova koji plove unatoč zapadnim sankcijama i zagađuju okoliš bez ikakvih posljedica. Zajednička istraga POLITICO-a i neprofitne novinarske grupe SourceMaterial otkrila je najmanje devet slučajeva brodova iz flote u sjeni koji zagađuju svjetska mora od 2021. godine. U istrazi su korišteni podaci satelitske organizacije SkyTruth, u kombinaciji s podacima o plovidbi iz tvrtke Lloyd's List te podacima s platforme za trgovanje robom Kpler.
Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard rekla je za POLITICO da ti brodovi predstavljaju "znatnu opasnost" za morski okoliš i da to “incidenti ilustriraju". Riječ je o problemu koji se pogoršao nakon ruske invazije. Budući da je Moskva pod sankcijama, sve veći broj tankera prevozi zabranjenu robu i prijeti potencijalnom ekološkom devastacijom. Brodovi koji pripadaju floti iz sjene dotrajali su i uglavnom neregulirani. Osim toga, oni nemaju osiguranja, što znači da se u slučaju curenja ili ozbiljnijeg izlijevanja teško može nekoga pozvati na odgovornost.
POLITICO i SourceMaterial identificirali su izlijevanja iz tankera koji pripadaju floti iz sjene na mjestima poput Tajlanda, Vijetnama, Italije i Meksika. Tankeri također prolaze kroz važne plovne koridore poput Crvenog mora i Panamskog kanala, što znači da bi ozbiljna nesreća mogla prekinuti međunarodne trgovinske rute. Stručnjaci vjeruju da je samo pitanje vremena kad će jedan od tih brodova doživjeti katastrofu, koja će imati ozbiljne ekološke i ekonomske posljedice.
"Izlijevanja nafte i opasnost od mrlja predstavljaju ozbiljnu prijetnju. Osim nepovratne ekološke štete, imaju golemi utjecaj na obalne zemlje koje moraju snositi visoke troškove čišćenja. To je prava tempirana bomba", izjavio je Isaac Levi, stručnjak u Centru za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), gdje vodi projekte vezane za Rusiju i Europu.
Opasnosti su sve veće
Situacija potiče globalnu dilemu. Kako demokratske zemlje mogu ograničiti ruske prihode, a da pritom izbjegnu katastrofalne posljedice? Kada je Zapad 2022. godine uveo sankcije na rusku naftu, cilj je bio ugušiti važan izvor prihoda za Kremlj koji se oslanja na izvoz nafte i plina, čime puni gotovo polovicu svojeg proračuna. No gotovo dvije godine kasnije, mjere – koje uključuju potpunu zabranu uvoza u Europsku uniju i ograničenje cijene nafte koje su uvele zemlje G7 s drugim partnerima – uglavnom su podbacile.
Moskva se snašla i na kreativan način zaobišla sankcije. Prikrila je podrijetlo svoje sirove nafte i organizirala velik broj brodova, kojima je vlasništvo prikriveno lažnim tvrtkama te se njima koristi kako bi izbjegla ograničavanje cijene od 60 dolara po barelu koje su postavile zemlje G7. Sličnim se taktikama koriste i Iran i Venezuela. Oko 80 posto ruske nafte prevozi se na brodovima koji su izvan zapadne kontrole, navode analitičari. Istodobno, ukupan broj brodova "flote iz sjene" više se nego utrostručio od 2022. godine. Sve to znači da se novac od nafte nastavlja prelijevati u ruske ratne blagajne. Prema podacima koje je analizirala CREA, ruska "flota iz sjene" prevezla je do rujna sirove nafte u vrijednosti od 80 milijardi eura otkad su G7 nametnule ograničenje cijene prije dvije godine. Flota "uzrokuje i mnoge sigurnosne i ekološke brige", rekla je analitičarka Michelle Wiese Bockmann.
Inženjeri klasificiraju te tankere bez osiguranja, s prikrivenim vlasništvom i koji su stariji od 15 godina kao visokorizične. Sve to ih čini osjetljivijima na tehničke probleme koji bi mogli utjecati na njihovo upravljanje, strukturnu cjelovitost i sposobnost plovidbe. Budući da četiri petine tih brodova nema legitimno osiguranje, prema podacima iz Lloyd's Lista često izbjegavaju međunarodni nadzor i regulaciju. Taj rizik raste kada tankeri isključe svoje transpondere ili šalju lažne lokacije. "U slučaju izlijevanja nafte u more, čišćenje može koštati obalne zemlje i njihove porezne obveznike milijune", rekla je Bockmann, "budući da se vlasnici plovila ne mogu pratiti". Brodovi također mogu blokirati trgovačke uske prolaze poput Sueskog kanala ako kapetani izgube kontrolu nad svojim plovilom, dodala je.
Izlijevanja također predstavljaju "vrlo ozbiljan problem" za lokalni divlji svijet, rekao je Stepan Boitsov, istraživač specijaliziran za morsko onečišćenje pri Norveškom institutu za istraživanje mora. Oni mogu naštetiti morskom životu, učiniti potrošačke proizvode poput školjki otrovnima i spriječiti reprodukciju riba. Samo čišćenje predstavlja svoje probleme: Kemikalije koje se koriste mogu dodatno širiti kontaminaciju, dodao je.
Rizik koji donosi "flota iz sjene" je globalan. Analiza ruta pokazuje da su brodovi plovili uz zapadnu obalu Sjedinjenih Država, više puta prolazili kroz Mediteran, Engleski kanal i bili uz kinesku obalu. A to je samo kada njihovi transponderi rade. Problem je posebno akutan u Europi, gdje se samo čeka da se nesreća dogodi, tvrdi Backamnn, jer svi ti neregistrirani brodovi prolaze kroz vode Europske unije nakon što napuste ruske baltičke i sibirske luke. Nije potrebno čekati na velike incidente jer satelitske slike već pokazuju da se manji incidenti događaju širom svijeta, a uglavnom prolaze nezapaženo od vlasti.
Glasnogovornik Europske komisije rekao je da izvršno tijelo EU "stalno" istražuje "moguće buduće liste brodova, uključujući i one iz flote iz sjene". Sankcioniranje pojedinačnih tankera pokazalo se kao "prilično učinkovit" potez, rekao je Levi iz think tanka CREA. Brodovi koji su primjerice stavljeni na crnu listu od SAD-a doživjeli su pad u mogućnosti trgovanja naftom za 90 posto u razdoblju od tri mjeseca od uvođenja sankcija.
"Potičemo Zapad da znatno proširi broj brodova na tim popisima sankcija", rekao je i dodao kako plaši pružatelje usluga poput inženjera i trgovaca da surađuju s tim tankerima. EU i Ujedinjeno Kraljevstvo također bi trebali razmotriti zabranu prodaje tankera zemljama koje olakšavaju trgovinu s Rusijom, rekao je Levi, te automatski sankcionirati brodove koji plove kroz vode EU bez poznatog osiguranja.
FOTO Pogledajte kako izgledaju tuneli Hezbollaha: Objekti su funkcionalni za život, frižideri su puni namirnica
Da je istovar u Eu slova se ne bi pročitalo Prozirni ste više