Znate li da u Dalmaciji, na otoku Korčuli, postoji lokalitet koji je bio naseljen i prije 22 tisuće godina. Danas je to lokacija s možda najboljim pogledom na more. A nekada? Bilo je to kopno, s klimom kao danas u Skandinaviji, možda sjevernoj Njemačkoj. Vela spila iznad Vele Luke jedan je od najvrednijih europskih arheoloških lokaliteta. On je, kako ističe prof. dr. Dinko Radić iz velolučkog Centra za kulturu, i svojevrsna vremenska kapsula.
U špilji su pronađeni ostaci drevnih “korisnika spile”:
– To su ostaci dviju žena – kaže “kustosica” špilje, susretljiva gospođa koja nas je dočekala u Veloj Spili na ulazu te nas uputila na arheologe i poznate pisane radove o lokalitetu. Na panoima postavljenima u špilji piše da tu postoje i nalazi ostataka muškarca i dječjih grobova starih oko 9000 godina te da je Vela spila bila nastanjena u vrijeme kada je razina mora bila oko stotinu metara niža.
Pradavna prometnica
Susretljiva Velolučanka govori kako špilju godišnje obiđu tisuće posjetitelja, a uskoro će moći doći i noću jer je do Vele spile nedavno dovedena struja, a svjetlo će dakako pomoći i arheolozima u daljnjem istraživanju.
Špilja je fenomenalan prizor: nakon što se popnete na brdo (može pješice i automobilom) nailazite na željezna vrata. Uđete, pogledate ispred sebe, pa pogled vratite iza prema moru i ne možete a da se ne zapitate kakva li je to bila promjena klime kada je špilja koja je služila lovcima na jelene, divlje konje, goveda (ostaci svih tih životinja nađeni su u špilji) postala sklonište na otoku okruženom morem. Dok se posjetitelj spušta po špilji, svuda vidi tragove istraživanja, koja se danas prostiru na “nekoliko etaža” jer stručnjaci idu sve dublje i dublje, a do kraja, tj. do dna, se još nije stiglo sondiranjem.
Na stropu špilje je golema prirodna pukotina, a kroz vapnenac kapa voda. Stručna literatura objašnjava:
“Vela spila se nalazi na južnom obronku brda Pinski rat, na 130 metara iznad uvale Kale u Veloj Luci, a jedan je od najvažnijih arheoloških pretpovijesnih lokaliteta na području Europe. Pronađena arheološka građa pruža dokaze o naseljavanju i o svim oblicima života nekoliko pretpovijesnih ljudskih zajednica koje su se koristile špiljom za svakodnevni život i za pokapanje svojih umrlih. Tisuće pronađenih ulomaka keramike, cijelih posuda i drugih predmeta predstavljaju nalaze od prvorazredne važnosti. Na njima su ispisane stranice kulturnih, društvenih, duhovnih i gospodarskih odnosa korisnika Vele spilje s bližim i daljim krajevima Jadrana i Mediterana.”
Prema dosadašnjem stupnju istraženosti, zaključuje se da je špilja kontinuirano bila naseljena od mlađega kamenog doba, tj. oko 20.000 godina prije Krista, a nalazi upućuju i na povremenu čovjekovu nazočnost i kroz naredne epohe – brončano i željezno doba. Koristili su je i Grci, Rimljani, Bizantinci, a i mnogi drugi, sve do današnjih dana.
– Ulaz u špilju širok je jednog do 10 metara, visok do četiri metra, a okrenut je prema jugu odakle se pruža prekrasan pogled na prostran zaljev, plodno blatsko polje, otočiće, otoke te prema otvorenoj pučini. Posjetiteljima koji obiđu špilju preporučuje se i obilazak muzeja Centra za kulturu u samome središtu Vele Luke, koji čuva vrijednu arheološku zbirku predmeta pronađenih na ovome lokalitetu – navode iz TZ Vela luke.
O samoj špilji dostupni su i drugi važni podaci:
“Površina špilje iznosi 1200 metara četvornih, duga je 50 metara, široka 35 metara, a visoka do 17 metara. Bila je to ključna točka na pradavnoj prometnici, ruti od istočnog Sredozemlja, Sicilije, Gargana, Apeninskog poluotoka, Palagruže, Sušca prema Korčuli, te dalje prema istoku i sjeveru, a tim se pravcem, dok Jadran nije bio u današnjem obliku, odvijala razmjena kremena od Alpa do Grčke...”
Apstraktno izražavanje
Na panoima u špilji piše da je tu pronađen dječji grob iz sedmog tisućljeća prije Krista, ali i dokazi da su stanovnici Vele spile poznavali pučinsku plovidbu:
U naslagama starima do 17.000 godina pronađeno je tridesetak keramičkih predmeta, neke predstavljaju oštećene figurice životinja i njihovih tijela izrađene oblikovanjem sirove gline, uz upotrebu vatre, što navodi na zaključak da je u Veloj spili tehnologija izrade glinenih predmeta i deset tisuća godina starija nego u ostalim dijelovima Europe, te da je s tim usporediv samo nalaz u Češkoj. Zbog toga nalazi u Veloj spili pomiču, kako navode naši stručnjaci, duboko u prošlost granicu apstraktnog ljudskog izražavanja.
A profesor Dinko Radić, koji se desetljećima bavi istraživanjem Vele epile, napisao je:
“Zbog prostranosti i odličnog položaja, lokalitet je konstantno naseljen od zadnjeg ledenog do kraja brončanog doba, a povremeno sve do danas. Mnoštvo tragova života Velu spilju čini jedinstvenom vremenskom kapsulom u čijoj su unutrašnjosti arhivirani podaci o epohama i razdobljima kroz koje je civilizacija brodila posljednjih dvadesetak milenija.”
E da, u Veloj spili pronađen je i Stanko, najstariji kostur stanovnika Mediterana koji je živio u mezolitiku prije više od devet tisuća godina. Bio je lovac, ribolovac i sakupljač plodova...
Ovaj jedinstveni lokalitet istražuje i Sveučilištu u Cambridgeu, a prof. Dinko Radić vjeruje da je upravo na Korčuli ishodište zapadne civilizacije.
Hrvatska je izvor svega!