Vrlo sam ohrabren odlučnošću Europske unije da odgovori na svoje povijesne obveze i nastavi se širiti, rekao je jučer hrvatski premijer Ivica Račan na Europskoj konferenciji u Ateni. Na tome su skupu sudjelovali predsjednici država ili vlada, te ministri vanjskih poslova 39 europskih država članica EU, deset promatračkih zemalja, tri preostale kandidatske, pet "zapadnobalkanskih", članica Europskoga gospodarskoga prostora (EEA) i budućih "novih susjeda" - zemalja koje, kako se sada predviđa, nikad neće ući u formalno članstvo EU, ali će moći postati dijelom njezina unutarnjega tržišta. Premijer Račan u svojemu je govoru istaknuo da Europska unija "neće biti potpuna dok ne obuhvati sve europske zemlje". On vjeruje će se rasprava o tome u EU nastaviti i da će za koje desetljeće taj njegov stav, "ali i stav cijele hrvatske vlade", prevladati.
- Za nas je ova konferencija povijesno važna jer se Hrvatska na njoj našla u posebnu položaju - između zemalja koje će u EU stupiti dogodine i onih koje još kucaju na njezina vrata - rekao je Račan novinarima. Hrvatska je u Ateni, dodao je, dobila brojne čestitke na kandidaturi za članstvo, ali i poticaje da sada ne posustane i iskoristi pruženu priliku.
Države članice EU "neće podnositi nikakve crte razdjelnice i promicat će politiku političkoga približavanja i postupnoga uključivanja u društvene i gospodarske ustroje proširene EU njezinih susjeda, kako na jugu tako i na istoku", napominje se u završnoj izjavi Europske konferencije. Čelnici EU suglasili su se da prednost treba dati promicanju zajedničkih vrijednosti, posebice poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava, te sprečavanju zajedničkih sigurnosnih prijetnja, poput organizirana i prekogranična zločina, trgovine ljudima, terorizma i zaraznih bolesti.
Dan nakon što se na atenskoj Agori održala svečanost potpisivanja pristupnih ugovora 10 kandidatskih zemalja - Cipra, Češke, Estonije, Letonije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovačke i Slovenije - u punopravno članstvo EU, ugovori će stupiti na snagu 1. svibnja 2004. Grčka, koja u ovome polugodištu predsjeda Europskim vijećem, sazvala je svojevrstan sveeuropski summit o pitanjima sigurnosti, trgovine i prijevoza.
- Za nas je ključno to što su napokon otpali strahovi da će vrata EU, nakon primitka 10 novih članica, dulje ostati zatvorena, te što će se daljnje proširenje odvijati u povoljnijemu političkome ozračju - napomenuo je ministar Picula. On upozorava da EU za Hrvatsku "sve više postaje operativno pitanje", te da se sva tijela državne uprave "moraju brzo priviknuti na to da su im pitanja vezana uz EU sada svakodnevni posao". Hrvatsko je izaslanstvo imalo i dvostrane susrete s čelnicima BiH, Bugarske, Grčke, Irske, Mađarske i SiCG. Picula je istaknuo da se Hrvatska, osim suradnje s EU i sa zemljama u regiji, mora posebno usredotočiti na produbljivanje suradnje s Bugarskom i Rumunjskom, s kojima će se naći u idućemu krugu proširenja EU 2007.
STOJAN DE PRATO