Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ponudio je sindikatima kompromisno rješenje oko radnog vremena. Prema njemu, u Hrvatskoj se neće raditi do navršenih 67 godina od 2031. godine, kako je navedeno u prijedlogu zakona koji je u javnoj raspravi, već od 2033. godine.
Moguć referendum
Dvogodišnje odstupanje od prvobitne verzije našlo se na stolu nakon što su sindikati zaprijetili javnim prosvjedom koji bi se trebao održati 20. listopada ispred predstavništva Europske komisije u Zagrebu. Pomicanjem odlaska u mirovinu sa 67 godina na 2033., prva generacija koja će raditi do te dobi bit će rođeni 1966. godine. U prijelaznom će razdoblju svi rođeni nakon travnja 1962. godine (ovisno o mjesecu rođenja) do 1966. raditi između 65 godina i četiri mjeseca i 66 godina i 8 mjeseci. Primjerice, rođeni 1964. godine u mirovinu će 2030. godine sa 66 godina.
Vlada predlaže da se, počev od početka iduće godine, radni vijek žena povećava za četiri mjeseca svake godine sve dok se 2027. godine ne izjednače s muškarcima na 65 godina. Žene rođene 1962. godine bit će prva generacija koja će za punu starosnu mirovinu morati raditi do 65 godina. Prema najnovijem kompromisnom prijedlogu, već od 2028. godine će se i muškarcima i ženama radni vijek povećavati za četiri mjeseca godišnje dok ne dostigne 67 godina.
Sindikati su najnoviju ponudu odbili te po novome traže da Vlada potpuno odustane od povećanja i zadrži radni vijek od 65 godina. Za ljude koji to žele i mogu, rad nakon 65. stimulirali bi dodatnim povećanjem mirovine. Novi zahtjev sindikata ide i protiv sadašnjeg rješenja koje je donijela Milanovićeva Vlada da se do 67 godina radi od 2038. godine. Prva generacija koja bi tako radila trebali su biti rođeni 1971. godine, no Europska je komisija više puta tražila da se taj prijelaz ubrza.
Ako se ne radi o pregovaračkom manevru, sindikati su spremni organizirati prikupljanje potpisa za referendum za zadržavanje radnog vijeka na 65 godina. Kao ustupak, sindikalna strana spremna je razgovarati s Vladom da se u prijevremenu starosnu mirovinu ne ide pet godina ranije kao sada, već tri godine! Ministar Marko Pavić pozvao je sindikate na novi krug pregovora, a u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kažu da će Vlada, neovisno o sindikalnoj odbijenici, ići s kompromisnim rješenjem koje bi podrazumijevalo dizanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine.
Dio drugog stupa odmah
Kad je riječ o penalizaciji, Vlada zasad nije pokazala spremnost za kompromis te ostaje pri prijeedlogu da se svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu “kažnjava” smanjenjem mirovine 0,34 posto. Dakle, u odnosu na varijante u javnoj raspravi, sad već imamo dva “sigurna” kompromisa. Prvi je da će osiguranici drugog stupa također dobiti dodatak na mirovinu proporcionalno uplatama u prvi stup, za razdoblje do 2001. godine 27 posto, a kasnije 20,25 posto. Kome i dalje mirovina bude manja, moći će se vratiti u prvi stup.
Vrlo je vjerojatno i da će osiguranici drugog stupa dobiti mogućnost da u trenutku umirovljenja povuku dio svoje mirovinske štednje odmah – moguće 15 posto! Sindikati se protive najavljenom povećanju izdvajanja u drugi stup ako bi to išlo nauštrb izdvajanja za prvi stup te se zalažu za to da se preispita svrhovitost štednje u drugom stupu. Vlada lagano popušta i kod statusa dugogodišnjih osiguranika (ljudi koji imaju 41 godinu staža) te bi oni imali uvjete za umirovljenje kao sada sve do 2027. godine, što znači da bi u mirovinu odlazili s navršenih 60 godina i 41 godinu staža, ali od 2027. godine u takvu bi se mirovinu odlazilo sa 62 godine.
Pogledajte video o 7 stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi:
Bolje da zaokruzi na 70.g