Jučer je u Zagrebu počeo dvodnevni skup, odnosno treća radionica projekta DONES, najvećeg europskog pothvata u području energije fuzije DEMO Oriented Neutron Source. Projekt DONES i eksperimentalno postrojenje IFMIF-DONES jedinstveno je u svijetu, a uz hrvatsku pomoć bit će sagrađeno u Granadi.
Višegodišnja suradnja
– Rad na ovom projektu počeo je prije više od 20 godina suradnjom Europe i Japana, koja je kasnije izrasla u međunarodnu suradnju koja je uključivala 16 europskih zemalja u konzorciju Eurofusion. Hrvatska se uključila 2015. godine, a njezina se uloga znatno povećala u iduće dvije godine. Neko se vrijeme razmišljalo gdje će postrojenje biti smješteno te je postignut dogovor da će biti u Španjolskoj sa znatnom potporom Hrvatske. I doista je riječ o znatnoj potpori s velikim brojem komponenti, u što će biti uloženo i dosta novca. Tu je dakako važan i politički aspekt, jer su u pregovorima o projektu Španjolska i Hrvatska uvijek nastupale zajednički – rekao nam je dr. sc. Ángel Ibarra Sánchez, direktor IFMIF-DONES konzorcija. Kazao je i kako se lani počelo s konstrukcijom, a ta faza znači da se sklapaju ugovori za gradnju zgrade kao i komponente za postrojenje.
– Izgradnja će trajati deset godina, a usporedno će se testirati sustav kako bismo bili sigurni da se radi o onome što trebamo. Neki od tih eksperimenata rade se upravo ovdje u Hrvatskoj – rekao je dr. Ibarra Sánchez. Sudjelovanje Hrvatske u projektu DONES koordinira IRB pod vodstvom dr. sc. Tončija Tadića. Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković David M. Smith rekao je na jučerašnjem skupu da IRB ima čast igrati ključnu ulogu u koordinaciji istraživanja fuzije u Hrvatskoj te da nadilazi okvire same energije i obuhvaća biomedicinu, proizvodnju izotopa, nuklearnu fiziku, znanost o materijalima i astrofiziku.
Ali, ovo postrojenje, osim što je jedno od ključnih europskih znanstveno-tehnoloških čvorišta, iznimna je prilika za znanstvenu karijeru mladim znanstvenicima iz Hrvatske i ostalih članica EU iz više razloga te smo upravo zato razgovarali s njima. Antonio Moreno viši je voditelj projekta i građevinski inženjer u IFMIF-DONES-u. Diplomirao je građevinarstvo na Sveučilištu u Granadi, ovlašteni je inženjer i ovlašteni voditelj projekata.
– U sklopu projekta duboko sam uključen u dizajn, upravljanje i integraciju vrhunskih inženjerskih projekata. Naša je misija unaprijediti istraživanje fuzije i razviti inovativna rješenja koja će oblikovati budućnost energije. Radeći u Uredu za upravljanje programom, bavim se stavkama upravljanja, raspodjelom materijalnih doprinosa i organizacijskim aspektima Upravnog odbora DONES-a. Ova mi uloga omogućuje suradnju sa stručnjacima iz cijelog svijeta, rješavanje složenih izazova i doprinos projektu koji ima potencijal revolucionarizirati energetski sektor – kazao je Moreno. Dodaje i kako IFMIF-DONES nudi jedinstveno i dinamično okružje za mlade istraživače i studente da se uključe u vrhunska istraživanja fuzije.
– To uključuje suradnju sa stručnjacima iz različitih područja, pružajući bogato iskustvo učenja i priliku da pridonese revolucionarnom napretku u energetskoj održivosti. U trenutačnoj fazi projekta postoji širok raspon istraživačkih mogućnosti i apetita za inovacijama gdje mladi istraživači mogu ispuniti svoj potencijal. Osim toga, osnovali smo školu DONES Xcitech, usmjerenu na obuku znanstvenika i inženjera u tehnologijama IFMIF-DONES i cijelom planu fuzije – govori.
Na projektu radi i Daniel Miler, docent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Od 2016. radio je u akademskim i istraživačkim poslovima, uključujući projekt DONES ConP1. – Uključen sam u aktivnosti vezane za IFMIF-DONES koji se odnose na dizajn specijalizirane opreme za daljinsko rukovanje. Osim opreme za daljinsko rukovanje, trenutačno radim na razvoju strategije prihvatljivog ispitivanja za objekt DONES. Moj rad izvan projekta DONES ponajprije se bavi optimizacijom mehaničkih dizajna. Trenutačno se nadam da ću proširiti upotrebu optimizacije topologije u projektiranju mehanizama i nosivih konstrukcija transportnih strojeva – rekao je. Njegova aktivnost u projektu ilustrira koliko je DONES širok po pitanju suradnje različitih grana znanosti.
– Osobno ne znam puno o fuziji i poznat sam kao 'tip s dizalicom' u hrvatskom projektnom timu. Međutim, izvan istraživanja fuzije, DONES nudi mnoge mogućnosti za mlade inženjere i istraživače unutar tog područja. Velika je količina unikatne opreme koja će biti posebno dizajnirana za objekt. Strogi sigurnosni zahtjevi i jedinstveno radno okružje čine zadatak dizajniranja opreme i izazovnijim i zabavnijim – kazao je Miller. Toni Dunatov studirao je pak fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i magistrirao 2019. godine. Doktorsko istraživanje koje provodi usmjereno je na korištenje ionskog zračenja za simulaciju oštećenja od fuzijskog zračenja, posebno na ublažavanje neželjenih učinaka koji se potencijalno mogu pojaviti. Također je neposrednije uključen u rad DONES-a u planiranju ispitivanja i puštanja u rad Target Interface Rooma. – Mislim da su i fuzija u cjelini, a posebno DONES, zanimljivi mladim ljudima zbog toga što je projekt interdisciplinaran. Ljudi s različitim tehničkim predznanjima mogu pronaći neko područje rada koje im odgovara. To je također vrlo dugoročan projekt koji će trajati nekoliko desetljeća – rekao je Dunatov.
Velika količina zračenja
Kristina Tomić Luketić viša je znanstvena novakinja u Laboratoriju za interakcije snopa iona na Institutu Ruđer Bošković. Nadograđujući svoje iskustvo u fizici materijala, odlučila je nastaviti karijeru u fizici fuzije, kao dio DONES.HR tima na IRB-u. Njezini trenutačni zadaci uključuju angažman u jednom od hrvatskih doprinosa, TIR sekciji, gdje će se dijagnostički elementi za snop i metu nalaziti u ekstremno jakom okruženju zračenja. – Projekt je bitan zbog svoje veličine, ne nailazi se često na znanstveni pothvat te veličine, a to je samo jedno gledište. Također, bitno je da se tako veliki akcelerator izgradi jer će se njime premostiti rupa koja postoji do realizacije fuzijske tehnologije, a to je poznavanje materijala koji mogu izdržati velike doze zračenja, temperature i drugih utjecaja. Moja je uloga konsolidacija jednog hrvatskog materijalnog doprinosa, odnosno Target Interface Rooma, gdje konsolidiram dizajn, bavim se komisioniranjem, narudžbom, zahtjevima, ažuriranjem dizajna za te uređaje i elemente koji će zapravo raditi dijagnostiku snopa neutrona i petlje litija.
To je važno jer su na mjestu gdje se nalazi petlja linija prevelike doze radijacije pa ne možemo imati nikakve uređaje. Stoga će oni biti smješteni u Target Interface Roomu, dakle moramo osigurati uvjete da svi ti uređaji podnose velike količine zračenja – kazala je Kristina Tomić Luketić.