Prvi svojevrsni ravnatelji u školama u Hrvatskoj bili su – mjesni svećenici, a pod njihovom su paskom bile i školske blagajne, odnosno učiteljske plaće. Rad učitelja svojedobno su ocjenjivali nestručnjaci, za koje je bilo dovoljno tek da su pismeni. Otkriva nam to "Povijesni pregled vođenja i upravljanja u hrvatskom školstvu i školama", znanstvena monografija koju potpisuju profesor u mirovini izv. prof. dr. sc. Emerik Munjiza i izv. prof. dr. sc. Snježana Dubovicki s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Među prvima u Hrvatskoj ta je znanstvena monografija dala pregled i uvid u 150-godišnje razdoblje vođenja i upravljanja u hrvatskom školstvu i školama. U različitim povijesnim razdobljima korišteni su i različiti termini – upravljanje, rukovođenje i nadzor. S obzirom na različite teritorijalno-političko-društvene prilike, problematika upravljanja, rukovođenja i nadzora nad radom školstva i škola prikazana je u vrijeme Austrijskog Carstva i Austro-Ugarske Monarhije, od Općeg školskog reda 1774. do završetka Prvog svjetskog rata i propasti Austro-Ugarske Monarhije, između dvaju svjetskih ratova u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevini Jugoslaviji, u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj te u suvremenoj RH.
VEZANI ČLANCI:
Felbiger je 1774. godine ustanovio Opći školski red
Kako se navodi u monografiji, prvu funkciju školskog upravljanja i nadzora nad radom učitelja i škola odrađivali su mjesni svećenici, koji su u to vrijeme bili znatno obrazovaniji od učitelja. Svećenici su raspolagali školskim blagajnama iz kojih su plaćali učitelje i održavali škole. Bilo je dosta svećenika koji nisu bili oduševljeni ovom funkcijom jer im je to bio dodatni posao koji im je oduzimao dosta vremena. Svećenicima je povjeren i stručni nadzor nad radom učitelja.
Sustavno upravljanje školom i nadzor nad radom učitelja moguće je pratiti u kontinuitetu od uvođenja jedinstvenog školskog sustava na području cijelog Austrijskog Carstva, koji je izradio i javno obznanio Ivan Ignjat Felbiger 1774. godine, poznat kao Opći školski red. Po njemu, sve škole u Austrijskom Carstvu dijelile su se na trivijalne, glavne i normalne. Formiranjem jedinstvenog državnog školskog sustava, uvođenjem škola s više učitelja, stvoreni su preduvjeti za uvođenje sustavnog nadzora i upravljanja nad radom škola i učitelja.
Školski zakoni doneseni u drugoj polovini 19. stoljeća izazvali su interes školske prakse, odnosno učitelja. Otvorili su, pak, i niz pitanja, nejasnoća, nepotrebnosti i njihova propitivanja. Najveći interes u školskoj praksi izazvali su općinski školski odbori. Kako se analizira u monografiji, sporan je sastav, stručnost, kompetentnost i izvršnost školskog odbora. Polovina školskog odbora postavlja se prema položaju - načelnik, župnik, liječnik i patron, ako ga ima. Druga polovina bira se iz redova općinskog vijeća. U tako konstituiranom školskom odboru, učitelj uglavnom ostaje usamljen.
Ponekad su učitelje nadzirale nestručne osobe
Još je znatno teža situacija bila s općinskim školskim nadzornicima. To zakonsko rješenje, navode Dubovicki i Munjiza, bilo je toliko loše da se unisono tražilo njegovo ukidanje. Školski nadzornik, naime, nije morao imati nikakvu stručnu naobrazbu. Dovoljno je bilo da zna čitati i pisati, da je po procjeni općinskog školskog odbora inteligentan, pošten i prijatelj mladeži. Učitelj je u ovom području u izrazito nepovoljnom položaju, jer njegov stručni rad nadzire nestručna osoba, što ne postoji ni u jednom drugom zanimanju.
Poslije Drugog svjetskog rata pedagozi i školska praksa prave zaokret u odnosu na dostignuto stanje i traže nova rješenja unutar samoupravnog socijalizma. I u području školskog upravljanja, rukovođenja i nadzora traže se samoupravna rješenja. Poseban je naglasak stavljen na područje učeničkog samoupravljanja, čega u ranijem razdoblju uopće nije bilo.
Osječki Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, na čelu s dekanicom prof. dr. sc. Eminom Berbić Kolar, prepoznao je važnost i ulogu Fakulteta u odgoju i obrazovanju budućih i sadašnjih ravnatelja te od akademske 2020./2021. upisuje polaznike na poslijediplomski Sveučilišni specijalistički studij Vođenje i upravljanje odgojno-obrazovnim ustanovama.
VIDEO Baka iz Zagreba osvojila 80.000 eura: "Sve dajem svojim unucima kako bi njima bilo malo lakše"