Rade Bošnjak: Potpora ustavnim promjenama sad je važnija od donacija

• Koliko ste vi kao zastupnici izabrani u 11. izbornoj jedinici mogli sudjelovati u namjeni ovih sredstava?
Vlada je, prema prijedlozima spomenutih resornih ministarstava, usvojila prijedlog proračuna, a koji je formiran u skladu s iskazanim realnim potrebama od hrvatskih institucija i ustanova i u skladu sa zahtjevima nas zastupnika iz 11. izborne jedinice. Sada je važno da su planirana sredstva puno izdašnija, a namjena će biti u okviru pojedinih resora kao i prošle godine. U ovom trenutku važno je za naše ustanove, institucije i udruge na odgovarajući se način pripremiti za sudjelovanje na natječajima.

• Kada se očekuje raspisivanje natječaja za programe potpore znanstvenim, zdravstvenim i kulturnim projektima Hrvata u BiH?
Raspisivanje natječaja bi trebalo biti već u proljeće kako bi se taj postupak završio do ljeta, te u drugom dijelu godine i realizirao.

• Moramo, međutim, primijetiti da u ovome mandatu u Saboru nije inicirana niti jedna sjednica koja se tiče položaja Hrvata u BiH!?
Točno je, nismo imali tematsku sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o položaju Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH. Međutim, mogu slobodno reći kako bismo bili zadovoljni i točkom dnevnoga reda plenarne sjednice po kojoj bi se hrvatska javnost realno senzibilizirala za položaj i potrebe hrvatskoga naroda u BiH, ali i Hrvatski sabor i Vlada dali potporu našim nastojanjima za ostvarenje jednakopravnosti i hrvatskoga naroda s druga dva naroda u BiH. Takvu točku smo tražili već na samom početku rada aktualnoga saziva Sabora.

• Je li moguće, makar u okviru rasprave o hrvatskoj vanjskoj politici, otvoriti raspravu o BiH i položaju Hrvata? To je ustavna obveza RH?
Da, to jest ustavna obveza RH, ali time i više jer je jedna od potpisnica Daytonskog mirovnog ugovora kojim je definirana, između ostalog, i jednakopravnost Hrvata u BiH, a koja zbog takozvanih puzajućih promjena istog ugovora, nametanim od dijela međunarodne zajednice, nikada nije oživotvorena. Mi zastupnici možemo koristiti i koristimo sve mogućnosti, u okviru raznih točaka dnevnoga reda, raspravljati o poteškoćama i potrebama Hrvata u BiH, no takve rasprave nemaju pravi učinak jer ne donose željene rezultate s obzirom da se vode u okviru točaka koje imaju drugu ambiciju i nije moguće donositi zaključke koji bi nas zadovoljili.

• Ako se izuzme financijska potpora, kako doživljavate politički gotovo ignorirajući odnos Zagreba prema Hrvatima u BiH, budući da se ovdje najavljuju važni procesi poput ustavnih promjena?
Svjedoci smo poteškoća koje Republika Hrvatska ima na europskom putu, kao i poteškoća u gospodarstvu i financijskom sektoru. Jasno nam je da su potrebni ogromni napori Vlade, Sabora i svih državnih tijela kako bi zacrtani ambiciozni planovi bili realizirani. Čuli smo više puta izjave premijera Sanadera u kojima snažno podupire naša nastojanja u ostvarenju jednakopravnosti hrvatskoga naroda u BiH.

No, ja mislim da to nije zapreka, a ne može biti ni opravdanje za konkretnije nečinjenje na tom planu. Hrvatska ima ustavnu i moralnu obvezu, koristeći svoj položaj i politički kredibilitet na političkoj ravni užeg okružja u regiji i na razini međunarodne zajednice, zalagati se za zaštitu interesa Hrvata u BiH. Za Hrvate u BiH ovo je sudbonosno vrijeme, vrijeme u kojem će se donošenjem Ustava odrediti budućnost hrvatskoga i drugih dvaju naroda i građana u BiH. Hrvati s pravom očekuju konkretan i stav i potporu službene RH po ovom pitanju, i to upravo u ovo vrijeme. Ovakvu potporu Hrvatske ne može zamijeniti nikakva druga, pa ni materijalna pomoć, premda smo mi zahvalni i na toj vrijednoj skrbi za naše obrazovne, zdravstvene i kulturne institucije.

• Kakav je odnos zastupnika iz reda dva HDZ-a iz BiH u Saboru. Postoji li suradnja?
Mi smo zastupnici u Saboru izabrani s jedne, zajedničke liste te tako i funkcioniramo.

• Jedno se vrijeme špekuliralo i s time da bi zastupnici izabrani iz BiH mogli okrenuti leđa HDZ-u, što bi poremetilo saborsku većinu. Jeste li o tome razmišljali?
Ne bih komentirao špekulacije, no dok postoji zajednički interes i korektna suradnja među strankama, takvom razmišljanju nema mjesta.

• Budući da ste i visoki stranački dužnosnik HDZ-a BiH, a jedno vrijeme su HDZ Hrvatske i predsjednik Ivo Sanader inzistirali na ujedinjenju dva HDZ-a u BiH, kakvo je sada stajalište Zagreba o tom pitanju?
Jedno vrijeme to je bilo aktualno, a o tome je naša javnost informirana. Bolje upućenima bilo je prilično jasno već nakon prvih neispunjenja obveza iz tzv. neumskog sporazuma kako od te ideje neće biti ništa. Sada je to već potpuno jasno, posebice nakon provedenih lokalnih izbora. Što se tiče Zagreba i stajališta u vezi s tim, koliko znam, od srpnja prošle godine nije bilo aktivnosti u tom pravcu.

• Koja se imena u političkim kuloarima spominju za HDZ-ova kandidata na izborima za predsjednika RH?
Nisam ništa o tomu doznao i mislim da je prerano o tome reći nešto ozbiljnije. Makar ja ne bih mogao.

• Hoće li Vaša stranka bezuvjetno podržati HDZ-ova kandidata?
O zajedničkom djelovanju i partnerskom odnosu dviju stranaka (pa i sestrinskih stranaka) dogovorit će se predsjednici. Sada je suradnja dobra, a moja je želja i želja HDZ-a BiH da bude i bolja i trajna.

• Jedno se vrijeme, uglavnom iz medija sklonih oporbi, najavljivala mogućnost ukidanja dvojnog državljanstva Hrvatima u BiH nakon prijma Hrvatske u EU. Ima li takvih naznaka?
Ne, takvih naznaka nema. To su želje onih koji nam nisu skloni, no za takvo što nema uporišta, pogotovo ne nakon ulaska Hrvatske u EU, jer je upravo to jedna od važnih demokratskih vrijednosti u EU-u i koja je vrlo česta praksa u zemljama Europske unije.

• Iako je ova tema sada ostavljena po strani zbog slovenskog protivljenja, smatrate li da bi se ulazak Hrvatske u EU pozitivno odrazio ili bi, kako se neki boje, otvorio prostor odlaska još većeg broja Hrvata iz BiH?
Objektivno gledajući, mogao bi to biti poticaj za odlazak većeg broja Hrvata u RH ako bi istodobno procesi u BiH išli na štetu hrvatskog naroda. Međutim, vjerujem da smo na dobrom putu za pozitivno rješenje naših stremljenja, a i s obzirom na tu činjenicu ulazak Hrvatske u EU za nas može biti samo pozitivan događaj. Ne smijemo zanemariti činjenicu da bi Hrvatska iz te pozicije mogla snažno pomoći BiH u cjelini na putu u EU, a time i hrvatskom narodu.

• Uspijevate li uz Sabor pratiti zbivanja u BiH, napose politička kretanja?
Pratim sva zbivanja preko medija i naravno kroz stranačko djelovanje koje nastojim korektno i u potpunosti ispunjavati. To je područje koje ne mogu zanemariti.

• Jeste li optimist oko ustavnih promjena u BiH i ima li Prudski sporazum izgleda za uspjeh?
Optimist sam. Uvjeren sam, prije svega, da je sadržaj Prudskog sporazuma korektan i mogući put prema rješenju. Vjerujem da je prevladana kritična točka u razumijevanju ‘jedino mogućeg’ i da je oko ovoga sporazuma okupljena potrebna većina za odlučivanje. Ako tomu dodamo i potporu međunarodne zajednice, to je razlog više za uvjerenje kako Prudski sporazum ima izgleda.