Radije se komentira duljina suknji političarki nego izvješće parlamenta

Kada je Jean-Claude Juncker prišao s leđa Andreju Plenkoviću i uštipnuo ga ili povukao za sako, šaljući mu leteći poljubac, okarakterizirano je to u javnosti kao simpatična gesta za koju je i Plenković imao razumijevanja rekavši “da se Juncker inače stalno voli grliti i ljubiti i da je to simpatično s njegove strane”. Na Junckera su svi navikli da se voli grliti, ljubiti, slati u hodu geste simpatije, ali da je Juncker žena, bi li to bilo jednako simpatično ili, da je na mjestu premijera bila predsjednica, bi li bilo zluradih pitanja zašto je tadašnji predsjednik EK štipka ili povlači za sako i šalje joj leteće puse? Ovo je samo retoričko pitanje jer, ma što rekli i u EU, a osobito kod nas, seksizam je još prisutan u društvu.

U ožujku je Odbor ministara Vijeća Europe usvojio novu preporuku o sprečavanju i borbi protiv seksizma, a sad je Vijeće Europe pokrenulo kampanju “Seksizam: Vidi. Imenuj. Zaustavi.” Seksizam je prisutan u svim područjima života, od fućkanja na ulici do ignoriranja žena na radnim sastancima i kad se radije komentira duljina suknji političarki od izvješća parlamenta, ističe Vijeće Europe. Seksizam je i kad se dječake bombardira agresivnim uzorima u videoigrama. Seksizam leži u korijenu rodne nejednakosti, proizvodi osjećaj bezvrijednosti, samocenzure, promjene u ponašanju...

Seksizam je štetan i za dječake i muškarce ako se ne podudaraju sa stereotipno rodnim ulogama. Je li zamislivo u Hrvatskoj da na naslovnici osvane priča o premijeru ili predsjedniku i njihovoj dijeti, da se pišu brojni tekstovi o njihovu izgledu kao u slučaju žena na visokim funkcijama? Nije. Neki će reći da je problem u ženama jer nisu decentnije u odabiru frizure, odjeće, jer žene nisu Juncker pa da mogu grliti i ljubiti muškarce ili popiti čašicu više... Ali, što je to nego seksizam? A još gore od muškaraca je kad žene u patrijarhalnom društvu zlurado komentiraju druge žene.

Imidž na pozicijama

– Kod nas je odlika kulture da se puno više sumnjiči žene, propitkuje, analizira, gleda se njihova figura, više se pokušava zaključiti o njima na temelju izgleda. To komplicira imidž, osobito žena na istaknutim pozicijama. Na javnoj TV, kad je riječ o pametnoj temi, gosti su muškarci, kad je riječ o djeci ili ženskim temama, u goste se pozivaju žene. Ipak, kad ljudi vide da pametna žena govori o tzv. muškim temama, to s vremenom utječe da promijene mišljenje jer je očito da su i žene jednako stručne – kaže politologinja i komunikologinja Smiljana Leinert-Novosel. Studija iz 2014. godine o ženskim likovima u popularnim filmovima pokazala je da je u filmovima samo 31% svih govornih likova bilo ženskog spola i da je seksualizacija standard za ženske likove. Koliko bi i muškaraca i žena radije gledalo sjajnu i profinjenu Audrey Hepburn i mladu i staru nego glumice tipa Angeline Jolie? U Europi jedan od deset filmova režira žena. Nejednakost u zaposlenosti žena proteže se u svim profesijama u audiovizualnom sektoru.

Nisu li kod nas sve voditeljice na TV-u, uključujući i informativne emisije, uglavnom mlade i zgodne ili, ako imaju oko 40 godina, uvijek dobro izgledaju, dok za muškarce vrijede drugi kriteriji pa primjerice nikome ne pada na pamet da Zoranu Šprajcu, jer je proćelav i s kojim kilogramom više, nije mjesto pred kamerama. Provuče se tu i tamo neka žena koja nije mlada ni zgodna pred kamerama, ali kao iznimka koja potvrđuje pravilo.

Šav na Melanijinu kaputu

Leinert-Novosel ističe da se osjetljivost za seksizam s vremenom izoštrava jer sazrijeva svijest o nejednakoj percepciji žena i muškaraca. Kad se ponekad dogodi da se ljudi na istaknutim funkcijama neprimjereno ponašaju i odijevaju, ljudima je još lakše komentirati nečiji izgled.

– Zapadna kultura podrazumijeva da se takve stvari što manje komentiraju, ali uvijek imate kultura i pojedinaca koji jedva čekaju da element vizualne komunikacije poopće na cijeli imidž. Pametna osoba, ako je odjenula nešto izazovno, uvijek će stvarati lošiji dojam i dobivati manje na važnosti jer će se svi povoditi tom porukom koja je dospjela u prvi plan. Brine me kako su komentirali šav na kaputu Melanije Trump tijekom godišnjice napada na Blizance. Nisam mogla vjerovati da je način na koji je prošiven razrez na njezinu baloneru shvaćen kao njezina provokacija koja podsjeća na oblik aviona koji su srušili Blizance! To je već dovođenje političke korektnosti do apsurda – kaže Leinert-Novosel. Na istaknutim pozicijama ljudi trebaju voditi računa kako komuniciraju verbalno i neverbalno jer se, kaže, svaki detalj zlurado tumači.

Video: Tea Romić Plenković o sukobu s Grmojom