Radio do 76., a mirovina mu 45 kn veća od one zarađene sa 55 godina

– Na mom primjeru jasno se vidi: što dulje radiš, mirovina će ti biti niža – kaže Ivan Hlad, sedamdesetšestogodišnji geodet iz Varaždina koji je ove godine drugi put u životnom vijeku otišao u mirovinu i šokirao se kad je otkrio da u Hrvatskoj bolje prolaze ljudi koji se u mlađoj dobi priključe na mirovinske jasle od onih koji nastave raditi dok im to zdravlje i prilike dopuste.

Otvorio obrt

Hlad je bio u vojsci mlađih ljudi koji su početkom devedesetih poslani u mirovinu kao tehnološki višak. Te 1991. imao je 55 godina života i 30 godina staža, što je bilo dovoljno za starosnu mirovinu i određeno mu je 3630 dinara. Prema ondašnjem tečaju, to je bilo oko 400 njemačkih maraka, što nije bilo puno nepovoljnije od tadašnjih plaća od 400 do 500 DEM. Hlad se ipak nije dugo zadržao u mirovini. Otvorio je obrt, u kojem se od početka 1997. i zaposlio, sve do kraja 2011., kad se prestao baviti geodetskim izmjerama i zatražio od mirovinskog da mu aktiviraju mirovinu i da u novi obračun uzmu u obzir dvadesetak godina dodatnog staža. Tek tada uslijedilo je razočaranje. Rješenje područnog ureda iz Varaždina otkrilo je da su mu dvadesetogodišnje uplate doprinosa povećale mirovinu u odnosu na onu koju bi primao prema rješenju iz 1991. za skromnih 45 kuna.

Uza sva usklađenja, inflaciju, napuštanje dinara i uvođenje kune, prva bi mu mirovina na dan kad je obračun rađen – 21. 12. 2011. – bila 2395,10 kuna. Dvadesetak godina dodatnog staža podebljalo ju je na 2441,18 kuna, što je ispod minimalne starosne mirovine koju jamči država od 58 kuna po godini staža, pa je na kraju Hladu izdano rješenje na 3100,30 kuna mjesečno.

Za što se agitira?

– Ministri stalno agitiraju da djelatnici što dulje rade, a moj primjer pokazuje da se to ne isplati – kaže Hlad.

U 15 godina, koliko je bio zaposlen u svom obrtu, Hlad je državnom mirovinskom fondu uštedio 431 tisuću kuna, kolika bi mu bila mirovina za to razdoblje.

Statistički podaci otkrivaju da 138 tisuća sadašnjih umirovljenika ima iza sebe više od 40 godina radnog staža, ali većina ih "prebaci" nekoliko mjeseci iznad granice ili pak imaju beneficirani staž. Takvi koji su kao gospodin Hlad doista radili do 76 godina a da nisu u kategoriji povlaštenih, prava su rijetkost.

Inače, država od 2010. pokušava stimulirati rad nakon 65. godine života uvođenjem bonusa na mirovinu od 0,15 posto za svaki odrađeni mjesec, ali se za taj prekovremeni rad mirovina može uvećati najviše 9 posto. U Mirovinskom zavodu objašnjavaju da je gospodin Hlad ostao bez tog bonusa jer se to pravo priznaje samo onima koji su neprekinuto radili, a on je već jednom bio u mirovini.