Petnaestog svibnja 1926. u 20.30 sati, samo šest godina nakon prve radiopostaje u svijetu, u eteru se javio Radio-Zagreb kao prvi u ovom dijelu Europe. “Halo, halo, ovdje Radio-Zagreb. Molimo sve koji nas čuju nek’ nam to pismeno ili telefonski jave”, rekla je u prostorijama na Markovu trgu 9, gdje će Radio-Zagreb ostati sve do 1940., Božena Begović nakon što je skladatelj Krsto Odak na klaviru odsvirao “Lijepu našu”.
Te su večeri slušatelji mogli čuti ozbiljnu glazbu i 15-minutne službene novosti, a na kraju opet hrvatsku himnu. Danas taj dan slavimo, ali u početku su vlastodršci u Beogradu, koji su odlučivali hoće li dopustiti tu novotariju u “protudržavnoj” Hrvatskoj, Radio-Zagreb zamislili kao apolitičnu zabavu i na to su prisilili uredništvo sve do pred 2. svjetski rat. Naime, radiju je dopušten rad pod uvjetom da - pojednostavljeno rečeno - uopće ne dira u politiku.
A sve oko radija počelo je u ožujku 1924., kad je skupina zaljubljenika osnovala Radioklub Zagreb. Vodstvo kluba zatražilo je od vlade Kraljevine SHS dopuštenje da odmah osnuju radiopostaju u Zagrebu. No, tek u ožujku 1926. Vlada je prihvatila deklaraciju o pravima dioničara Radio Zagreba.
Antena na Markovu trgu bila je oko 60 metara i podignuta na dva drvena stupa od 50 metara. U početku se radio mogao slušati samo pomoću slušalica, a kasnije su došli i zvučnici. Požutjeli ugovor pisan ćirilicom iz kolovoza 1925. piše da će radiostanica u Zagrebu “saopštavati dnevne vesti, meteorološke izveštaje, berzanske kursove, muziku svake vrste i sve vesti kojima se širi nauka i umetnost, pa razonoda”.
Kasnije je to dodatno pooštreno, a za makar i jedan prijestup prijetilo se ukidanjem postaje. Zato je vodstvo na čelu s dr. Ivom Sternom u stalnom strahu pazilo da program bude potpuno apolitičan. Tako je i na svoju petu obljetnicu on djelovao izvanvremenski, bez ikakva političkog stava, ali su zato slušatelji bili sve nezadovoljniji. Kako i ne bi jer su u eteru čitane samo vijesti iz svijeta, i to one već objavljene - u novinama!
Najgori udarac uslijedio je uredbom od 17. kolovoza 1939., dakle nekoliko dana prije osnutka Banovine Hrvatske, kad je naprasno oduzeta koncesija Radio-Beogradu i Radio-Zagrebu. No, zagrebački radio i to je preživio, pa su 1941. proradile prve hrvatske lokalne radijske postaje, u Dubrovniku, potom u Petrinji.
Na 30. obljetnicu Radio-Zagreba, 15. svibnja 1956., počela je emitirati i Televizija Zagreb - opet prva u bivšoj državi...
jedna yuga bez antifasizma, druga yuga sa antifasizmom. jednom grah na bobu, pa zatim na corbu. to bi bile razlike. a kuhinja je uvjek bila u beogradu.