Radioaktivost u Parlamentu - problem na državnoj razini

Dr. Lamija Tanović, profesorica na Odsjeku fizike sarajevskog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, smatra kako je problem odlaganja radioaktivnog otpada u BiH problem države, konkretno Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Prema mom osobnom mišljenju, problem je gdje su bačve odložene. Radioaktivne tvari, koje su ostale nakon proteklog rata, predstavljaju za građane ove zemlje najveću opasnost koja vreba na svakom koraku, kazala je Tanović.

Kriv je Nović
Prema njezinim riječima, problem je u neradu Vijeća ministara BiH, konkretno ministra Sredoja Novića i Ministarstva za civilne poslove koje bi se trebalo baviti ovim problemom.

Ona podsjeća kako se problem radioaktivnosti nikada nije želio prebaciti na državnu razinu, jer je Republika Srpska nastojala da on ostane u ingerenciji entiteta.

Tek odnedavno na razini države djeluje Agencija za zaštiru od ionizirajućeg i radioaktivnog zračenja, ali prema njezinim riječima, ova je agencija također u rukama ministra Sredoja Novića.

- Kod nas se radioaktivni materijali skladište na više lokacija, a građani ove zemlje pojma nemaju gdje i na koliko mjesta. Inače, kada je u pitanju zračenje, najveći problem je što se ono ne vidi i ne osjeti. Godinama netko može sjediti u svojoj vlastitoj kući, a da ne zna da je svih tih godina izložen radioaktivnosti iz nekog građevnog materijala.

Gdje su završile bačve s radioaktivnom bojom iz skladišta današnjeg Parlamenta, zna samo uži krug osoba. Zastupnica u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dušanka Majkić kaže da priču vrijedi istraživati.

- Ovim problemom se valja podrobnije pozabaviti i tražiti pitanja na takve odgovore, kaže zastupnica Majkić.

Velika zainteresiranost
Priča o vojnicima koji su ozračeni, sudeći prema komentarima s internet foruma, više je nego zanimljiva. Novinarske ekipe, tragom naše priče, jučer su obilazile zgradu Parlamenta tražeći više podataka. Vahid Karavelić, nekadašnji zapovjednik Prvog korpusa Armije BiH, ne može se prisjetiti konkretnog događaja, no iz kratkog razgovora s njim da se naslutiti da nešto ipak ima.

- Sve mi je kao u magli, bilo je davno, ali se sjećam da je od 1994. kružila priča o radioaktivnim tvarima, a u tom kontekstu pričalo se i o Igmanu, kaže Karavelić. Naime, upravo su vojnici tog korpusa, braneći prvu crtu bojišnice prema tada okupiranoj Grbavici, prvi naišli na radioaktivnu boju.

Odlagalište radioaktivnog otpada za Federaciju Bosne i Hercegovine sada se nalazi na Igmanu, i to u području vodozaštitne zone. Načelnici općina Novi grad, Ilidža i Trnovo nemaju pojma o tom odlagalištu jer je ono ilegalno napravljeno. Uz to, nema odgovarajuću zaštitu, niti je napravljeno sukladno propisima.