Saborski odbor za Ustav u četvrtak bi trebao donijeti prijedlog odluke o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu prijedloga nacrta promjene Ustava RH, kojima se prvenstveno pristupilo kako bi se, u sklopu priče o "lex Perković", u Ustav unijela odredba o nezastarjevanju teških ubojstava. Međutim, što zbog zahtjeva oporbe, što zbog novih okolnosti povezanih uz referendum na zahtjev inicijative "U ime obitelji", i vladajući su odlučili proširiti paket ustavnih promjena na još dva zahtjeva – podizanje praga izlaznosti za valjanost referenduma na 40 posto plus jedan od ukupnog broja birača te ograničenje tema koje mogu biti predmet referendumskog odlučivanja, što bi izuzelo odlučivanje o ljudskim pravima te pravima nacionalnih manjina. Taj dodatak vladajućih je na tragu onoga što u ime Hrvatskih laburista već duže vrijeme predlaže Dragutin Lesar.
Svi saborski klubovi zastupnika pozvani su da daju svoje prijedloge ustavnih promjena i odrede svoje predstavnike za tu radnu skupinu. Taj potez vladajućih oporba je pozdravila, no nadaju se da njihovi zahtjevi neće ostati tek slovo na papiru. Predsjednica saborskog Odbora za zakonodavstvo i članica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav SDP-ova Ingrid Antičević Marinović smatra da je potrebno izmijeniti Ustav u pogledu dozvoljenih ili nedozvoljenih referendumskih pitanja jer je to nešto "što se nameće samo od sebe" budući da skupljanja potpisa za referendum zahtjeva široki društveni angažman kao i velika financijska sredstva.
- Potrebno je upravo radi ozbiljnosti da definiramo što je to i koja su to pitanja koja nisu dozvoljena. Dakle bit će jedna negativna definicija – tvrdi Antičević Marinović te dodaje da sada prijedlog Laburista postaje zajednički prijedlog i vladajućih. Tu je bitno podsjetiti da je, kada je prije godinu dana Lesar nudio isti prijedlog, od predsjednika saborskog Odbora za Ustav dobio negativan odgovor uz objašnjenje kako "Ustav nisu čarape da se mijenjaju svaki dan".
Ingrid Antičević Marinović tome dodaje da bi najviše prijepora moglo biti s HDSSB-ovim zahtjevom da se Ustavom uvede regionalizacija Hrvatske. - To ćemo još vidjeti, ali otvoreni smo i za takvu raspravu i mislim da ćemo doći do konsenzusa – nastavlja Antičević Marinović koja dijelom ima problema i s HDZ-ovim zahtjevom da se umjesto nezastarijevanja samo teških ubojstava u Ustav uvede nezastarjevanje teških ubojstava počinjenih od jugoslavenskog režima.
"HDZ kuca na već otvorena vrata"
- Tome smo već udovoljili, samo možda HDZ to ne zna jer se možda fokusira samo na jednu vrstu zločina. Zločin je zločin i o tome svi volimo govoriti, ali kada dođe do jedne definicije već nastaju prijepori. Prema tome, to u našem prijedlogu o nezastarjevanju svih teških ubojstava uključujući ona počinjena iz političkih motiva, mi to već predlažemo. Dakle, HDZ kuca na već otvorena vrata. Ako bi se prihvatilo to njihovo traženje da se u Ustav uvede nezastarjevanje samo takvih zločina, što bi to značilo? Da su drugi zločini učinjeni u recentnoj prošlosti dozvoljeni i kakva bi to bila poruka? - zanima SDP-ovku.
Kaže da preokret vladajućih u odnosu na zahtjeve Laburista i HDSSB-a nema veze sa "skupljanjem" ruku za izmjene Ustava. - Kad se ne dogovaramo, predbacuje nam se da smo uskogrudni i da je za pitanje izmjena Ustava pa i donošenja nekih važnih zakona nužan konsezus. Politička zrelost nameće da se raspravlja, no hoćemo li se dogovoriti to ćemo vidjeti. Hoće li do takvih promjena doći ili će se naći nešto što je prihvatljivo za sve političke stranke, i za sve one koji budu imali priliku glasovati, vidjet ćemo – tvrdi ona.
HDZ-ov Vladimir Šeks, koji će najvjerojatnije biti HDZ-ov predstavnik u radnoj skupini, ponovio je da je stav njegove stranke za sada da ako se ne udovolji njihovim zahtjevima, da neće biti za ustavne promjene. A njihov ključni zahtjev je, dodaje, da se u Ustav unese nezastarjevanje za kaznena djela ubojstva počinjenih od strane jugoslavensko-komunističkog režima. Spremni su razmotriti prijedloge laburista i HDSSB-a.
Šeks: Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati
- Kada potpuno precizno i jasno iskristaliziraju svoje prijedloge, onda ćemo se i očitovati o tome – kaže Šeks. Posebno će trebati razmisliti o novim prijedlozima vladajućih, dodaje.
- Zanimljiva je odredba o izlaznosti, 40% plus jedan, to treba dobro izvagati. Pitanje je da li bi se, kada bi se tako visoko podigla ljestvica, ikada ijedan referendum mogao provesti – zanima Šeksa kojem je upitno i ograničavanje referendumskih pitanja s obzirom da članak 3. Ustava koji kaže "Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.“
- To je jedno vrlo složeno i delikatno pitanje i ne može se svesti samo na to da se stavi određena pitanja za koja se po nekoj želji ili volji ne može raspisati referendum. To je vrlo složeno pitanje, postoje razne ideje, vidjet ćemo kako će se stvari razvijati – tvrdi Šeks.
HDSSB-ov Josip Salapić rekao je da će njegova stranka biti "sa zadovoljstvom suzdržana" za Ustavne promjene ako se ne prihvati njihov prijedlog o regionalnoj podjeli Hrvatske jer smatraju da nema smisla osnivati radne skupine, trošiti vrijeme, ako se njih ili ostale kolege ne shvaća ozbiljno kao stranke. - Mi smo svoje rekli što smatramo da je u ovom trenutku potrebno unijeti u Ustav i od toga klub zastupnika HDSSB-a neće odustati. Mi nismo da tu držimo lojtre SDP-u za ustavne promjene, mi smo oporbeni klub u Saboru i tražili smo da u Ustav unesemo nešto što ima veze s budućnošću Hrvatske – objašnjava Salapić koji, kaže, ima naznaku da je njihov prijedlog premijer shvatio ozbiljno. Slaže da pitanje referenduma treba zakonski rješiti, no odluku hoće li podržati dva nova zahtjeva vladajućih donijet će tek nakon rasprave.
- Tu postoje neke dileme oko ograničenja postavljanja referendumskih pitanja, mi moramo sve raspraviti da vidimo koje su pravne posljedice takvog jednog rješavanja, da ne treba sve trpati u referendum i dati mogućnost da se o svemu izlazi na biralište i troši novac iz proračuna, to isto treba spriječiti – dodaje HDSSB-ovac. Laburist Dragutin Lesar ostaje kod prijedloga da osim promjena članka 87 Ustava u dijelu referendumskog odlučivanja treba mijenjati i Zakon o Ustavnom sudu i to njegov članak 95 koji utvrđuje redosljed nadležnosti Ustavnog suda i donijeti novi Zakon o referendumu, što je već davno trebalo biti napravljeno u Hrvatskom saboru.
- Stavovi oko ustavnog zakona o Ustavnom sudu i dijelovi referendumske regulative u Ustavu su dosta približeni s vladajućima, ali pitanje Zakona o referendumu koji bi trebao ugledati svjetlo dana još uvijek je na polaznoj točki. Mislim da škola koju plaćamo ovih dana zbog nedefiniranih pravnih pravila oko referenduma je previsoka da bismo propustili sada šansu da to reguliramo – zaključio je Lesar. Iz svega rečenog, za sada je jedino jasno da svi žele da baš njihovi prijedlozi uđu u Ustav, i iako se manje više svi slažu s prijedlozima ostalih stranaka, neće ih podržati ako njihovi prijedlozi ne prođu. Predstoji zanimljivo razdoblje političkih pregovora i trgovanja.
Tako je, trgujte kao da smo na tržnici. Vi ste iznad svega. Tko šiša što narod hoće, idemo brže bolje ograničiti mu prava, sebe etablirati. Neće moći, ako ovo napravite, slijedeći referendum čini mi se možete vrlo brzo očekivati a njegov rezultat vam se nimalo neće svidjeti.