Godišnje Hrvatskoj treba oko 280 tisuća tona čelične žice koja se ugrađuje u razne betonske konstrukcije. Kako se u Željezari može proizvesti između 150 i 180 tisuća tona, očito je da ne zadovoljavaju ni domaće potrebe. Tonči Mužić ističe da mogu dobro i kvalitetno raditi te da sve što naprave mogu bez problema prodati.
Jučer je napokon počela toliko očekivana proizvodnja u pogonu Hladna prerada čelika na Mostinama koji posluje u sastavu Željezare Split.
Danas prvi proizvod
Iz Sjeverne luke u petak poslijepodne stiglo je 48 tona čelične žice, a ukupno bi trebalo doći oko 1300 tona. Prema riječima Tončija Mužića, sindikalnog povjerenika u Željezari, danas se u pogonu Hladna prerada čelika očekuje "prvi" finalni proizvod, željezna mreža.
Na proizvodnji je angažirano svega 15-ak radnika koji će, ako obećana količina žice dođe, posla imati svega tridesetak dana, i to samo u jednoj smjeni.
– Sretni smo i zadovoljni što je proizvodnja počela, radnici se osjećaju nekako optimističnije, međutim najvažnije je da se do kraja ovog mjeseca pronađe novi strateški partner za Željezaru, naglašava Mužić.
Vladini dužnosnici obećali su radnicima Željezare, koji su donedavno 11 dana štrajkali glađu zbog toga što se ne rješavaju problemi njihove tvornice, do 1. travnja pronaći kupca i raskinuti ugovor s poljskim Zlomrexom. Ako u tome ne uspiju, Željezara Split prijeći će u državne ruke.
– Ne veselimo se državnom vlasništvu jer smo svjesni težine gospodarske krize. Za nas bi najbolje bilo da nas netko kupi i osigura proizvodnju, naglašava sindikalni povjerenik Jozo Ivančević.
A zainteresiranih za kupnju Željezare ima.
Već desetak dana stanje u tvornici u Kaštel Sućurcu dubinski i vrlo iscrpno snimaju potencijalni investitori, kompanije iz Njemačke, Italije i Švedske.
– Dok ovdje ne vidimo puno žice, nećemo biti zadovoljni, Mnogo smo puta prevareni i izigrani, nadamo se samo da tako neće biti i sada, kazao nam je jedan od 415 radnika Željezare.
Hoće zaraditi plaću
Jedino što žele jest da se agonija koja traje više od godinu dana prekine, da im se omogući da rade i da zarade plaću. Nisu, poručuju, krivi za ovo što im se događa. Žalosti ih činjenica što se u infrastrukturne objekte u Hrvatskoj ne ugrađuje "njihova" mreža. Bilo bi dobro, kažu, da posluju u sklopu domaćeg konzorcija.