Radnici vidjeli da ne moraju raditi u bijednim uvjetima rada

Gotovo 70% ispitanika u Hrvatskoj zadovoljno je svojim radnim mjestom, govore pokazatelji istraživanja Saveza samostalnih sindikata Hrvatske o percepciji kvalitete radnih mjesta, koje su predstavili jučer uoči konferencije “Rad po mjeri čovjeka” koju su organizirali Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Zaklada Friedrich Ebert. U Europskoj uniji, pokazuju podaci iz 2015. godine, takvo zadovoljstvo iskazuje 86% ispitanika.

Plaća je glavni faktor zadovoljstva radnim mjestom, a potom su to mogućnost edukacije i pravedno postupanje nadređenih. Za razliku od zaposlenika u privatnom sektoru, zaposleni u javnom sektoru u pravilu se izjašnjavaju da radno vrijeme ne ometa kvalitetu njihova privatnog života. Osjetno se razlikuje i percepcija zadovoljstva prema tipu ugovora pa su najnezadovoljniji ispitanici koji imaju ugovor na određeno vrijeme koji se obnavlja, napomenula je Sunčica Brnardić, stručna savjetnica SSSH. Ti su ispitanici znatno manje zadovoljni plaćom, ne osjećaju se kao da imaju mogućnost napredovati ili biti nagrađeni za svoj rad i predviđaju manju mogućnost utjecaja na uvjete rada. Njih 81 posto preferira ugovor na neodređeno. Ne čudi ako se vide podaci prema kojima im se ugovor obnovio u prosjeku pet puta, najčešće na mjesec, tri mjeseca, šest mjeseci i godinu dana, dok prevladavaju ugovori na šest mjeseci.

Ipak, prema Eurofundovim podacima, Hrvatska je na začelju EU po zadovoljstvu svojim radnim mjestom, samo su grčki radnici manje zadovoljni, podsjetio je Mladen Novosel, predsjednik SSSH. Upozorio je i da se gotovo svi novozaposleni zapošljavaju na određeno vrijeme te da u Hrvatskoj trenutačno na određeno radi nešto više do 20 posto zaposlenih, dok je europski prosjek 14,4 posto.

– Hrvatska nakon recesije već tri godine bilježi rast, ali on se nije pretočio u živote radnika i građana i mnogi napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom – naveo je Max Brändle, ravnatelj hrvatskog ureda Friedrich Ebert Stiftung. Nakon što su poslodavci godinama čuvali cijenu rada i radnicima isplaćivali nepotpune plaće ili s njima kasnili, izlagali ih stalno prekovremenom radu i slično, radnici su otvaranjem tržišta shvatili da ne moraju raditi pod takvim uvjetima, ustvrdio je Novosel.