Radnicima koji odu u škver u Kini veće plaće

I prije kraja lipnja, do kada bi tvrtka Danka Končara trebala preuzeti tri hrvatska brodogradilišta, Končar će kupiti jedno kinesko brodogradilište i povezati ga s hrvatskima.

Kratka lista

Zasad postoji kratka lista, odnosno uži izbor kineskih brodogradilišta, ali Končarov sin Nenad, koji operativno vodi cijelu priču oko brodogradilišta, zasad ne otkriva o kojim je točno brodogradilištima u Kini riječ. Ideja je 3. maj, Kraljevicu i Brodotrogir povezati s kineskim brodogradilištima (u planu je preuzimanje više škverova u Kini) te na Dalekom istoku imati serijsku proizvodnju, a hrvatskim škverovima koristiti se za gradnju prototipova brodova, ponajprije zbog velikog znanja o gradnji brodova koje Kinezima nedostaje. Potvrdio nam je to Nenad Končar, sin vjerojatno najbogatijeg Hrvata Danka Končara, čija tvrtka Jadranska ulaganja želi privatizirati tri hrvatska brodogradilišta.

– Kineska akvizicija ne znači ukidanje hrvatskih brodogradilišta niti ukidanje radnih mjesta u hrvatskim škverovima nego baš naprotiv – više je puta tijekom razgovora ponovio Nenad Končar.

U Kini se, nastavio je, izgradi gotovo polovica svih brodova u svijetu. Od 2010. godine u toj je najvećoj zemlji na svijetu, rekao je Končar, proizvedeno 1300 brodova, a u Hrvatskoj tek petnaest.

– Naručitelji brodove grade u Kini zbog jeftine cijene, a hrvatska i kineska brodogradilišta zajedno mogu ponuditi i dobru cijenu i kvalitetu – uvjeren je Končar te dodaje kako je kupnja brodogradilišta u Kini ulaznica za tržište koje je hrvatskim škverovima sada zatvoreno. Kineski brodograditelji, dodao je Končar, nisu educirani poput hrvatskih i nedostaje im znanja u tom poslu, a vlasnici brodogradilišta u Kini uglavnom su Južnokorejci ili pak Japanci.

Kako bi se u kineska brodogradilišta unijelo hrvatsko znanje, nakon što preuzme hrvatske škverove, Končar u Kinu planira poslati rukovodeći kadar, ali i radnike varioce koji bi po tri mjeseca radili u toj zemlji, i to za znatno veću plaću nego u Hrvatskoj. Koliko bi ta plaća točno iznosila, Končar zasad ne otkriva jer kaže kako se na tim izračunima još radi. Nakon što preuzme hrvatske škverove, u njih kani uvesti novosti.

– Osim brodova, u njima će se, primjerice, graditi i čelični mostovi koji su dugotrajniji od onih armiranobetonskih – objasnio je Končar, koji obećava da će radnici u hrvatskim škverovima imati više posla nego što je to sada slučaj.

Hoće Brodarski institut

Napomenuo je kako su brodogradilišta nekad 30 posto svoje proizvodnje imala izvan osnovne djelatnosti i upravo takav način poslovanja u njih želi vratiti. Najveće gubitke naša brodogradilišta, nastavio je, imaju zbog tečajnih razlika i poskupljenja čelika, a to se moglo amortizirati tzv. hedgiranjem, odnosno strategijom umanjivanja rizika.

– Takve su pogreške nedopustive. I tko je za njih kriv, nitko – poručio je Nenad Končar, koji otkriva kako su zainteresirani i za Brodarski institut kao mjesto znanja, ali kako on nije prodaju.