Radnike koji su nužni morat će se loviti i većim primanjima

Provedeno istraživanje o raspoloženju poslodavaca i njihovom potrebom za radnicima pokazalo je da će već u idućem tromjesečju hrvatsko gospodarstvo potraživati oko sto tisuća radnika. Ako je vjerovati tom podatku, onda se zaposlenici diljem Hrvatske s razlogom mogu nadati većim primanjima.

Zašto? Nekoliko je bazičnih razloga, a svode se na lošu strukturu nezaposlenih u Hrvatskoj, nezapošljivost većine iz te tužne skupine, slabu mobilnost radne snage u Hrvatskoj te razvijenu sivu ekonomiju. Ako se u nabrojeno uključi i činjenica da će se radnicima uglavnom nuditi sezonski posao u turističkim tvrtkama te graditeljstvu, može se zaključiti da je takvih raspoloživih radnika na tržištu jako malo. Ako ih je malo, raste im cijena pa bi na tržištu rada konačno moglo doći do promjena koje će koristiti i zaposlenicima. Problem je domaćeg tržišta rada neusklađenost ponude i potražnje, kao i potrebe za radnicima u odnosu na kadar koji obrazovni sustav plasira u svijet rada.

Zbog toga na tržište rada dolazi jako malo kadra koji je potreban, a puno obrazovanih ljudi koje tržište nema gdje zaposliti. U ovom trenutku uvozimo više od 31 tisuću radnika, uglavnom za potrebe turističkog sektora i graditeljstva, a u istim sektorima ne školujemo dovoljno vlastite radne snage. Nije tajna da nedostaje radnika i u metalurškoj industriji te da su zavarivači plaćeni “u zlatu”. IT sektor već godinama upozorava da im svake godine nedostaje do 1500 stručnjaka u odnosu na potrebe za zapošljavanjem.

S druge strane, studiji na humanističkim znanostima, za koje u ovom trenutku na tržištu rada ima manje prostora, godinama su na listama najpoželjnijih među studentima. Država bi mogla usmjeriti mlade ljude i stipendijama, ali i smanjenjem upisnih kvota za zanimanja koja ne nude dobre izglede za zaposlenje jer nam se u protivnom može dogoditi da školovani mladi ljudi budu na burzi, dok će plaće zarađivati uvezeni radnici iz zemalja koje su pametnije planirale u obrazovnom sustavu.