Preventivni pregledi su važni

Rak debelog crijeva na prvom mjestu po broju novooboljelih u Hrvatskoj

Foto: Bruno Fantulin/PIXSELL
Zagreb: Javnozdravstvena akcija povodom obilježavanja mjeseca o svjesnosti o raku debelog crijeva
Foto: Thinkstock
Foto: Bruno Fantulin/PIXSELL
Zagreb: Javnozdravstvena akcija povodom obilježavanja mjeseca o svjesnosti o raku debelog crijeva
12.03.2022.
u 14:07
Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva Hrvatskoj danas prosječno oko šest ljudi dnevno umre od te bolesti, a oko 2000 do 2100 ljudi godišnje.  No, odaziv na screening nije visok, iznosi svega 20 do 30 posto, ovisno o županiji.
Pogledaj originalni članak

Rak debelog crijeva na prvom je mjestu po broju novooboljelih godišnje u Hrvatskoj, a samo 20 do 30 posto građana odaziva se na preventivni program ranog otkrivanja te maligne bolesti, istaknuto je u subotu na obilježavanju Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva. Zato je u Hrvatskoj od 2007. uveden nacionalni program ranog otkrivanja te bolesti.

- Karcinom debelog crijeva u stalnom je porastu i na prvom je mjestu po broju novooboljelih u Hrvatskoj. Godišnje imamo oko 3600 novooboljelih građana, a oko deset ljudi dnevno oboli od ove bolesti -  izjavio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak na obilježavanju javnozdravstvene akcije  u središtu Zagreba.  Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva ove se godine obilježava prvi put u Hrvatskoj odlukom Hrvatskog sabora, a s ciljem ukazivanja na važnost preventivnih pregleda jer se njima ta zloćudna bolest može otkriti znatno ranije prije pojave prvih simptoma.

Foto: Screenshot
Foto: Screenshot
Foto: Screenshot
Foto: Screenshot
Foto: Instagram
Foto: Instagram/ mirjanakaranovic
Foto: Instagram
Foto: Instagram
Foto: Instagram
Foto: Instagram
Foto: Instagram
Foto: Instagram

To je u ovom trenutku najčešći rak u Hrvatskoj protiv kojega se trebamo svi skupa boriti prevencijom i zdravim načinom života, poručio je Capak. S obzirom da je rak debelog crijeva izlječiv ako je otkriven u ranoj fazi, u Hrvatskoj je od 2007. uveden nacionalni program ranog otkrivanja u sklopu kojega se svi građani dobi između 50 i 74 godine, svake dvije godine pozivaju na testiranje na skriveno krvarenje u stolici. Oruđe je to pomoću kojega se može u ranoj fazi otkriti bolest i spasiti život, naglasio je Capak.

Naime, u Hrvatskoj danas prosječno oko šest ljudi dnevno umre od te bolesti, a oko 2000 do 2100 ljudi godišnje.  No, odaziv na screening nije visok, iznosi svega 20 do 30 posto, ovisno o županiji. Ljudi moraju biti svjesni da otkrivanje ovog karcinoma u ranoj fazi daje veliku šansu za izlječenje, no u kasnijoj fazi on je prilično smrtonosan, poručio je ravnatelj HZJZ-a Capak. Voditelj Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva prof. Neven Ljubičić istaknuo je da su podaci o pobolu i smrtnosti od ove bolesti u Hrvatskoj alarmantni.

 - To su ljudi mahom između 50 i 70 godina života. Imamo način kako se boriti s tom pošasti, ali ga ne koristim dovoljno. Nemojmo biti lijeni, budimo odgovorni i odazovimo se na poziv na screening  koji znači život - poručio je Ljubičić.

Javnozdravstvenom akcijom odaslana je  poruka i da sami građani mogu  jako puno učiniti na prevenciji - prestati pušiti, kloniti se alkohola, u prehranu uključiti voće i povrće te se baviti  svakodnevno tjelesnom aktivnošću.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

LE
leno
18:14 12.03.2022.

HZJZ i Ministarstvo zdravstva su direktno krivi za smrt od cca 10 000 ljudi u zadnje dvije godine .Prvo,nisu neovisne državne institucije, već rade po diktatu izvana. Drugo, nisu narodu ponudili preventivne i rane metode liječenja korone (tu spada ivermektin i ostalo). Treće, postojeći klinički postupci za liječenje su neefikasni i velikim dijelom pogoršavaju situaciju (vidi metode dr.Shankara Chetty -južnoafrikanca kojemu nije umro niti jedan od 7000 covid pacijenata) . Četvrto, nameću obavezno cijepljenje eksperimentalnim i neučinkovitim cjepivim protiv visoko zarazne bolesti u vrhuncu pandemije. Peto, žele cijepiti djecu, koja su najotpornija na bolest i trajno im narušiti prirodni imunitet. Sve u svemu, čine sve što mogu kako bi situacija bila što gora i kako bi što više ljudi umrlo. Da nisu ništa radili, bilo bi bolje.