Rasprava je o poreznom pogodovanju bogatima neutemeljena

Protekli tjedan počele su se nazirati konture tzv. nove porezne reforme, iako bi se po opsegu i karakteru promjena prije moglo govoriti samo o korekcijama u poreznom sustavu.

Zadržavanje opće stope PDV-a, smanjenje stope na određene prehrambene proizvode, ukidanje dvaju doprinosa na plaću te podizanje doprinosa za zdravstvo i moguće blago povećanje praga za najviši porezni razred, to bi u grubim crtama trebale biti novosti u poreznom sustavu.

Nakon duge rasprave, opća stopa PDV-a ne bi se trebala smanjivati jer je zaključeno da bi pozitivni učinci tog poteza za gospodarstvo bili vrlo upitni. Jedini zahvat u sustavu PDV-a bit će, čini se, primjena snižene stope na određene prehrambene proizvode.

U slučaju potrebe proširenja primjene snižene stope, možda bi bolje rješenje bio povratak snižene stope za ugostiteljstvo, što bi pridonijelo konkurentnosti hrvatskog turizma, koji nakon nekoliko godina snažnog rasta konkurencija ponovno sustiže, pogotovo oporavljene Grčka i Turska. Ipak, nakon pritiska javnosti fokus je prebačen na rasterećenje rada, kako smanjenjem poreza tako i smanjenjem doprinosa, ali je općenit dojam da reformi manjka ambicioznosti.

Naime, ukinuta bi dva doprinosa gotovo potpuno bila kompenzirana povećanjem doprinosa za zdravstvo, zbog čega značajnije učinke te mjere neće osjetiti ni radnici ni poslodavci.

Zapravo, po tko zna koji put pokušavaju se problemi u zdravstvu riješiti namicanjem više novca, a ne toliko potrebnom racionalizacijom, a posebno je pogrešno to što se rupa u zdravstvu nastoji privremeno sanirati izmjenama u poreznom sustavu koje bi uvijek trebale biti dugoročne. Uz to, planirano je povišenje praga za najvišu stopu poreza na dohodak na 25 ili 35 tisuća kuna.

Međutim, proračunski efekt ne bi bio toliko različit, ali bi namjera o zadržavanju visokoobrazovanih osoba s najvišim plaćama bila puno snažnija da se donese odluka o ukidanju porezne stope od 36%. Također, smanjenje poreza na dobit u prošlom paketu porezne reforme nije se negativno odrazilo na punjenje proračuna pa je šteta da nema najava o njegovu daljnjem smanjenju.

U tom smislu, dojam je da se odbijanjem ukidanja najviše stope poreza na dohodak i smanjenja poreza na dobit nastoji izbjeći neutemeljena rasprava o “pogodovanju bogatima”. Dodatno, ni u ovom paketu porezne reforme nema naznaka o dugoročnim rješenjima financiranja lokalne i regionalne samouprave koja se izdašno financira porezom na dohodak koji je ponovno predmet izmjena i smanjenja.

U svakom slučaju, očekivale su se ambicioznije promjene nakon izrazito pozitivnih proračunskih kretanja koja otvaraju prostor daljnjem poreznom rasterećenju. Razumljivo je da su potencijalni teret za proračun fiskalni rizici vezani uz situaciju u Uljaniku.

Kao i mnogo toga, posljedica su godinama akumulirane loše ekonomske politike, ali se ipak radi o jednokratnim učincima na proračun koji ne bi trebali utjecati na donošenje izmjena u poreznom sustavu.

>> Posljednji oproštaj od Olivera na splitskoj Rivi, pogreb u srijedu