RASPRAVA U HOK-U

Bez suradnje gospodarstva i obrazovanja nema kvalitetnih strukovnih škola

Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL
Bez suradnje gospodarstva i obrazovanja nema kvalitetnih strukovnih škola
18.04.2016.
u 15:34
Ranogajec: Mi inzistiramo da se u reformu krene odmah jer nova tržišta možemo osvojiti jedino kvalitetno obrazovanom radnom snagom
Pogledaj originalni članak

Gospodarstvo razvijenih zemalja ulaže u razvoj ljudskih potencijala pa je strukovno obrazovanje dobilo središnje mjesto u europskoj politici. Hrvatski obrazovni sustav se mora prilagoditi i početi pratiti razvoj novih tehnologija i sustav rada ­ kazao je na današnjoj raspravi o kurikularnoj reformi i reformi strukovnog obrazovanja domaćin predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec. Naglasio je važnost uvođenja znatno većeg broja sati praktične nastave u odnosu na teorijski dio u strukovnim školama.

- Mi inzistiramo da se u reformu krene odmah jer nova tržišta možemo osvojiti jedino kvalitetno obrazovanom radnom snagom. Mora se osigurati interakcija gospodarstva i obrazovanja ­- naglasio je Ranogajec.

Voditelj Strategije razvoja obrazovanja prof.dr. Neven Budak smatra da se "mora voditi računa o kvaliteti nastavnika i to ne samo nastavnika strukovnih nego i opće obrazovnih predmeta. Inače, prema prijedlogu reforme strukovnog obrazovanja o kojem su govorili dr. Boris Jokić, voditelj kurikularne reforme, i Mirela Lekić iz Odsjeka HOK­a za obrazovanje i članica radne skupine zakurikulum strukovnog obrazovanja, u trogodišnjim strukovnim školama dramatično se mijenja odnos teorijskog učenja i praktičnog rada. Tako bi se praktično učenje povećalo gotovo do 75 posto nastave, a u četverogodišnjim strukovnim školama učenici bi najprije upisali područje, a tek u trećem razredu zanimanje. Primjerice, upisali bi se u područje strojarstva a u trećem razredu odabrali zanimanje strojarski tehničar.

- Svrha strukovnog obrazovanja mora biti stjecanje znanja i kompetencija za tržišta rada, ali mora omogućiti nastavak obrazovanja kako se više nikada ne bi dogodilo da nekome to bude zapriječeno iako želi -­ istakla je Lekić. Podsjetila je da su dualni i jedinstveni model obrazovanja u strukovnim školama propali jer obrazovanje nije bilo spremno na suradnju s gospodarstvenicima i obrtnicima. Dodala je da se strukovno obrazovanje doživljava kao obrazovanje niže razine u odnosu na gimnazijsko.

Tihomir Tomčić, ravnatelj jedne od hrvatskih najboljih strukovnih škola zadarske Strukovne škole Vice Vlatkovića, upozorava da bez suradnje nema strukovnog obrazovanja.

- Gospodarstvo mora preuzeti odgovornost. Za strukovno obrazovanje treba imati dobro opremljene škole, a mora postojati i mreža škola od koje se 25 godina bježi. Ne mogu vjerovati da bi se moglo dogoditi da djeca uče obradu nekog materijala, a da taj materijal nemaju ­- kazao je Tomčić poučen dosadašnjim stanjem u strukovnom obrazovanju u kojem su konobari nošenje tacni i posluživanje gostiju učili gledanjem videa umjesto radom u kafiću ili restoranu.

Nacionalni Kurikulum Strukovno 2016-04-18

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

MI
miso
16:03 18.04.2016.

Pa gdje još ima nekog gospodarstva uz Hrvatskoj? Tuđman i njegovi nasljednici sve uništili, a Milanovićevi to nisu primijetili ni zaustavili. Možeš ga ... .

DO
doktorica
17:04 18.04.2016.

obrtništvo je uništeno,uvozi se sve i sva,nema više pravih majstora ili su otišli tamo gdje ih se cijeni.Ali zato imamo ljude po kancelarijama ,sve puno na gruntovnicama,katastrima,općinama,sve ide za plaće tih pisara....

Avatar delminium
delminium
17:08 18.04.2016.

Kad će netko na vlasti priznati činjenicu da vrlo malo volimo raditi a ukrasti sto vise?