Sloveniju je dugogodišnja recesija bacila na koljena i vlada u Ljubljani morala je oglasiti prodaju 15 kompanija koje su u većinskom državnom vlasništvu. Da bi pokrpala proračunske rupe i uredno nastavila vraćati kredite, slovenska vlada odlučila je prodati tvrtke koje su nekad bile perjanice slovenskog gospodarstva. Na bubnju su se našli: Adria Airways, Aero, Elan, Fotono, Helios, Aerodrom Ljubljana, Adria Airways Tehnika, Nova Kreditna banka Maribor, Telekom Slovenije, Cinkarna Celje, Gospodarsko razstavišče, Paloma, Terme Olimia bazeni, Unior i Žito.
Incestuozne veze
Slovenija sada plaća danak višegodišnjoj lošoj politici i vlada premijerke Alenka Bratušek predložila je da se državne kompanije prodaju u najkraćem roku. Time je premijerka poslušala savjet njemačke kancelarke Angele Merkel koja je od Slovenije zatražila da prodajom državne imovine stabilizira banke. Slovenski ministar financija Stanko Stepišnik predviđa da bi država u prvoj fazi privatizacije mogla namaknuti između 500 milijuna i jedne milijarde eura. Poslovni dnevnik Finance očekuje da će država od 15 tvrtki ukupno zaraditi 740 milijuna eura. Slovenija privatizacijom želi dati signal stranim investitorima, ali i Europskoj komisiji koja od Ljubljane očekuje bržu privatizaciju radi stabilizacija njenih javnih financija te smanjivanje uloge države u korporativnom upravljanju jer je u Sloveniji državni sektor u bankama i poduzećima prevelik. Vlada Alenke Bratušek u prvi paket privatizacije državnih udjela nije stavila poduzeća poput Petrola, osiguravajućeg društva Triglav i najveće banke Nove Ljubljanske banke, za koja bi mogla dobiti najviše – neke procjene govore i više od milijardu eura.
Očekuje se da će iz sadašnjeg paketa predviđenog za privatizaciju najviše dobiti prodajom Telekoma Slovenije – za paket od 73 posto državnih dionica očekuje se 500 milijuna eura. Strani investitori već su pokazali zanimanje za neke uspješne proizvodne kompanije poput Heliosa. Zbog čega je nekadašnji najveći gazda u Jugoslaviji, a onda miljenik EU, postao zemlja slučaj koja se dovodi u isti kontekst s Grčkom i Ciprom?
– Slovenija ima problem s eurom kao i Grčka. Ulaskom u EU, a zatim i u eurozonu Slovenija je sve prepustila tržištu. Mora otplaćivati sve veće dugove, a nije povećala proizvodnju. A logika je u EU da ne možeš dugovati, a imati imovinu. Stoga moraju u privatizaciju – kazao je ekonomski analitičar Ljubo Jurčić. Glavni problemi Slovenije leže u neodgovarajućoj strukturi vlasništva i maloj produktivnosti pa država koja je u teškoj krizi, a nekad su je isticali kao model uspješne tranzicije, treba "novi poslovni model", smatra nekadašnji ministar za razvoj, ugledni ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Jože P. Damijan.
– Ključno je pitanje kakav će biti budući poslovni model Slovenije jer produktivnost našega gospodarstva u svim granama zaostaje za prosjekom EU za 30 do 40 posto iako smo po stupnju razvijenosti (BDP i kupovna moć po stanovniku) na 90 posto prosjeka – rekao je Damijan u razgovoru za ljubljansko Delo.
Hrvatski ekonomist Ante Babić kao najveći problem ističe strukturu slovenskog gospodarstva.
– Slovenska ekonomija povezana je u incestuoznu vezu. Privatizacijski fondovi vlasnici su banaka, banke su vlasnice tvrtki, tvrtke su vlasnice trgovačkih poduzeća poput Mercatora... I onda, kada u recesiji padne potrošnja, sve se to jedno po jedno ruši kao domino-pločice – komentirao je Ante Babić za televiziju Al Jazeera.
Ante Babić upozorava da se danas uopće ne zna tko je vlasnik slovenske privrede.
– Prema nekim podacima to je čak i slovenska Katolička crkva koja je u početnim, privatizacijskim odštetama, dobila veliki dio restitucije za imovinu oduzetu nakon 2. svjetskog rata. U slovenskoj privredi ništa nije transparentno – smatra Ante Babić.
Ekonomist Jože P. Damijan smatra da je privatizacija državnih poduzeća jedini način da se Slovenija izvuče iz sadašnje situacije.
– Time bi država dobila svjež kapital koji bi kasnije upotrijebila za javne investicije i uspostavila normalnu vlasničku strukturu jer nas je upravo nenormalna vlasnička struktura dovela ovdje gdje smo sada.
Nikada nismo privatizaciju proveli do kraja. Po ulasku u EU i konjunkturom na tržištu menadžeri su dobili priliku doći do jeftinog kapitala i njime otkupiti poduzeća, a zapravo su uništili poduzeća, sebe i banke koje su ih kreditirale – rekao je Damijan za Delo.
Stoga su slovenske banke sada pune "trulih kredita" – po nekim procjenama radi se o sedam milijardi eura nenaplativih kredita.
– Udio loših kredita u Hrvatskoj i zemljama regije je 15 posto, a u Sloveniji 17 posto. Međutim, kada se u obzir uzme da su svi ti gospodarski subjekti u Sloveniji međusobno povezani, pravi iznos loših kredita prelazi 35 posto. To je golem problem za slovenske banke i općenito za cijelu Sloveniju – kazao je Ante Babić. Većina analitičara smatra da će privatizacija donijeti novi zamah slovenskoj ekonomiji.
– Privatizacijom će se, pogotovo ako u njoj budu sudjelovali strani direktni investitori i strateški partneri, povećati transparentnost, a i to je i povoljnije za cijelu privredu zato što će imati više različitih, međusobno nepovezanih vlasnika – kazao je Ante Babić.
– Kad poduzeća postanu privatna, zavladat će mir jer će se menadžeri baviti isključivo upravljanjem – kazao je Damijan.
Socijalni nemiri
Slovenski građani nisu sretni što im je zemlja gotovo ponuđena na rasprodaju. Oporbene stranke sve su glasnije u kritici planova za privatizaciju. Ova privatizacija nije samo financijsko nego i neugodno političko pitanje. Prodaje se imovina da bi se vratili dugovi.
– To smanjuje političku stabilnost zemlje jer država bez imovine prestaje biti država. Kada kapital ode u strane ruke, slabi se konstitutivni element suverene države. To je izvor problema jer će se ljudi početi osjećati kao najamni radnici, kmetovi – upozorava ekonomist Ljubo Jurčić koji smatra da se nikako ne smiju privatizirati nafta, plin, voda, prijenos električne energije i drugi prirodni resursi jedne zemlje.
Slovenija je samo jedan primjer zemlje s problemima u Europskoj uniji, a Jurčić smatra da će u Sloveniji, ali i drugim državama poput Mađarske, Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Grčke, Španjolske, Portugala dolaziti do sve većih socijalnih problema i otpora prema raslojavanju na bogate zemlje vlasnice kapitala i njihove podanike.
– Oni postaju suvremeni kmetovi – imaju privid slobode, ali nemaju kapitala – zaključio je Ljubo Jurčić.