– Ne bih podcjenjivao Njemačku i njezinu ekonomiju. Problem je mjesto proizvodnje, a ne njemačka industrija. Možda će trebati dvije-tri godine da se procesi poslože, ali ne bih podcijenio njemački duh. Ta se zemlja razvila na izvoznom patriotizmu! – kazao je Gunter Deuber, glavni ekonomist Raiffeisen Bank International, čiji su se vodeći makroekonomski analitičari iz 13 različitih država srednje, istočne i jugoistočne Europe te Austrije našli na svom redovitom polugodišnjem susretu. Ovo je prvi put da se njihov redoviti polugodišnji sastanak održao izvan Austrije, i to u Splitu.
– Njemačke tvrtke traže lokacije s povoljnim cijenama energenata i pronalaze ih kako na zajedničkom europskom tržištu tako i u SAD-u te drugdje. Europa nije toliko loša u ovom ekonomskom ciklusu, a industrija se seli u sredine gdje je energija troškovno povoljnija – kaže Gunter. Analitičari RBA vjeruju da će prosječna godišnja stopa rasta BDP-a europodručja u ovoj godini biti oko pola postotnog poena, a iduće godine 1,5 posto.
Europa kroz posljednju krizu prolazi bolje nego ranijih kriza, što dijelom može zahvaliti izdašnoj financijskoj injekciji dogovorenoj kroz “EU – Next Generation”, odakle je prema Hrvatskoj usmjereno oko deset milijardi eura. Rast će u europodručju, predviđaju analitičari Raiffeisen banke, ove godine većinom biti potaknut potrošnjom, a tek u 2025. godini znatnije će ga pogurati investicije.
Hrvatska će, ističe Zrinka Živković-Matijević, glavna ekonomistica RBA Hrvatska, nastaviti s iznadprosječnim stopama rasta uvelike oslonjenim na potrošnju na krilima robusnog tržišta rada, snažnog rasta plaća te umjereno pozitivnih očekivanja glede turističke sezone. Stoga će se potrošački optimizam nastaviti kretati iznad dugoročnog prosjeka dajući poticaj rastu osobne potrošnje i u nastavku godine. Pooštreni uvjeti financiranja, geopolitičke globalne napetosti te slabi izgledi rasta u okruženju ograničavaju rast privatnih investicija. S druge strane, (javne) investicije podršku pronalaze u izdašnim europskim sredstvima osobito u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost koji zaista otvara priliku za stvaranje preduvjeta dugoročno otpornijeg gospodarstva. Rast će predvoditi djelatnosti trgovine, usluga i građevinarstva, koje bi, kao i u prvom tromjesečju, trebale nastaviti sa solidnom izvedbom.
POVEZANI ČLANCI:
Očekuje se da će u četvrtak Europska središnja banka prvi put nakon srpnja 2022. smanjiti ključne eurske kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. No kako i sami dužnosnici ECB ističu, daljnji potezi ovisit će prije svega o nadolazećim ekonomskim podacima (inflacija i BDP) te samim izgledima gospodarstva. Ne treba zanemariti buduće poteze američke središnje banke koji potencijalno mogu utjecati i na odluku ECB-a.
– Sve osim smanjenja kamatnih stopa bilo bi iznenađenje jer su nositelji monetarne politike pripremali tržišne dionike na početak reza još u prvom ovogodišnjem tromjesečju – mišljenje je analitičara velike austrijske banke. Tako bi u lipnju kamate na prekonoćni depozit trebale pasti s 4,00% na 3,75%, a do kraja godine na 3,25 posto.
Hrvatska nije izuzetak kad je u pitanju veliko povećanje cijena nekretnina, a osim nas u posljednjih desetak godina cijena stanova i kuća se udvostručila u Njemačkoj i Austriji. Deuber, međutim, ne očekuje snažniji pad nekretninskog tržišta, iako ne isključuje razmjerno dug period stagnacije cijena. U Hrvatskoj, koja s određenim vremenskim odmakom slijedi europska kretanja, izgledno je usporavanje rasta cijena nekretnina, a potom i realna stabilizacija rasta cijena.
Analitičari RBI govorili su i o globalnoj situaciji koju osim rata u Ukrajini sve više obilježava preslagivanje geopolitičkih i ekonomskih snaga poput SAD-a i Kine pri čemu potonja nastavlja težiti k globalnom industrijskom i tehnološkom vodstvu. Kina, naprimjer, u tehnološke inovacije i industriju usmjerava deset puta više sredstava od Njemačke i Francuske zajedno.
Raiffeisen Bank International jedna je od banaka koja i dalje unatoč nastojanjima izlaska nije napustila tržište Rusije, ali jedna je od ključnih banaka u Ukrajini.
– Povlačenje s tržišta Rusije nije jednostavno jer, osim međunarodnih obveza, postoje i obveze prema državi u kojoj poslujete. Ne, nije jednostavno naprosto napustiti jednu državu i to je dobar primjer kako se treba odnositi prema procjeni rizika prilikom ulaska na nova tržišta – neobično iskren bio je Deuber.
Kad je riječ o proširenju EU na zapadni Balkan, austrijski analitičar ističe da “stara Europa” zadržava umjereno kritični stav prema navedenoj regiji osobito po pitanjima vladavine prava, korupcije, slobode izražavanja i zelene “agende”. Ne treba zanemariti ni strah i neizvjesnost oko budućih odnosa snaga unutar institucija EU ako i kad do proširenja EU dođe.
>> VIDEO Premijer usred presice isprobao kimono: 'Malo je knap'