Zbog naglog i velikog skoka cijene građevnog materijala mnoge građevinske tvrtke, a pogotovo one koje imaju ugovore s javnim naručiteljima, našle su se u golemim problemima.
Ugovori su, naime, sklopljeni s nepromjenjivim jediničnim cijenama, a cijene materijala otišle su u međuvremenu pod oblake. I tu nastaje problem, tko će platiti tu razliku između ugovorene i stvarne cijene materijala – naručitelj ili izvođač radova. Domaći građevinari, ali i HGK, obratili su se na dobar dio adresa javnih naručitelja kako bi upozorili na taj problem i pokušali ga riješiti, a najviše se očekuju od Ministarstva gospodarstava i održivog razvoja u čijoj je ingerenciji Zakon o javnoj nabavi (ZJN). Od toga Ministarstva u prvom redu očekuju da daje smjernice kako djelovati u ovakvom izvanrednom slučaju.
A u tom su Ministarstvu na naš upit o toj temi odgovorili da tijekom izvršenja ugovora javni naručitelji mogu biti suočeni s okolnostima koje nisu mogli predvidjeti u trenutku dodjele ugovora te je u tom slučaju moguć određeni stupanj fleksibilnosti kako bi se ugovor prilagodio novonastalim okolnostima bez provođenja novog postupka nabave. ZJN, kao i Zakon o obveznim odnosima (ZOO), koji se na odgovarajući način primjenjuje na odgovornost strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi i koji je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave, sadrži određene mehanizme koji su primjenjivi u konkretnoj situaciji – kažu u Ministarstvu pa dodaju da su za izmjene već sklopljenog ugovora o javnoj nabavi relevantne određene odredbe ZJN (čl.: 315. - 321.) te ZOO ( čl. 626, 627). U ZJN tako se među ostalim navode aneksi ugovora, a čija vrijednost ne može biti veća od 30 posto vrijednosti osnovnog ugovora, dok se u ZOO primjerice navodi da izvođač može zahtijevati povećanje cijene radova ako su se u vremenu između sklapanja ugovora i njegova ispunjenja, a bez njegova utjecaja, povećale cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena radova.
U Ministarstvu pritom napominju da naručitelj mora utvrditi ispunjenje propisanih uvjeta za izmjenu ugovora u konkretnom slučaju i na njemu je teret dokaza da su okolnosti ispunjene. Što se tiče postupaka javne nabave koji su u tijeku i ugovora koji će tek biti sklopljeni, u Ministarstvu kažu da ZJN i podzakonski propisi daju mogućnost naručitelju, poštujući aktualnu situaciju koja se odnosi na velik porast cijena građevinskih materijala te industrijskih sirovina, da u dokumentaciji o nabavi pojedinog postupka javne nabave za svaki konkretan slučaj nabave propiše način izmjene cijene – klizna skala, indeksna klauzula... te umanji ili ukloni sve potencijalne rizike koji su naprijed navedeni. U tom slučaju čl. 315. ZJN dopušta naručitelju da izmijeni ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez novog postupka javne nabave.
– Ministarstvo gospodarstva, sukladno svojim nadležnostima, pruža stručnu pomoć dionicima u sustavu javne nabave vezano za primjenu Zakona o javnoj nabavi i podzakonskih propisa, pa to čini i vezano za navedenu problematiku kroz pisana mišljenja na zahtjev stranaka – poručuju iz Ministarstva.
VIDEO: Beroš: “Protekli mjesec 579 građana je završilo u bolnici zbog korone, 94% nije bilo cijepljeno”
Možda je probleme lakše riješiti trpanjem kradezenjara u zatvor...