Optimizam u stanogradnji definitivno raste pa raste i broj sagrađenih stanova i broj građevinskih dozvola za nove građevine. Ne prati ga pak prodaja novoizgrađenih stanova pa nije iznenađenje da cijene na tržištu stagniraju, odnosno rastu minimalnom stopom tek u nekim dijelovima tržišta. Lani su tako na tržište plasirana 6903 stana u novogradnji, a prodan je svega 2791 novi stan.
Prošle godine najviše je stanova završeno u Zagrebu, Splitu i Zadru, a u tim je gradovima i najbrža prodaja stanova. Nerazmjer između registriranog broja prodanih novih stanova i novoizgrađenih stanova na tržištu ne obeshrabruje investitore u građevinske objekte jer se traži sve više građevinskih dozvola. Izdane su dozvole za više od šest tisuća novih stambenih zgrada u kojima će biti najmanje 8000 novih stanova što je rast od gotovo 30 posto. Lani su sagrađene i 852 nove zgrade, od kojih je 68 hotelskih zgrada i sličnih objekata, a 48 novih uredskih zgrada.
Zanimljivo, za potrebe trgovine napravljeno je 87 novih objekata, a oko 166 objekata građevinari su napravili za investitore u skladišta i industrijske objekte. Cijene koje se postižu na tržištu stagniraju. Prosječna cijena novogradnje postignuta u Hrvatskoj na stanovima iz kojih je izdvojen portfelj stanova iz poticajne stanogradnje iznosila je 11.027 kuna po četvornom metru, a u prvom polugodištu tekuće godine ona je tri kune niža. U Zagrebu je pak ona 11.770 kuna za novogradnju što je za oko četiri posto veća cijena nego u istom razdoblju 2016., točnije za 350 kuna po četvornom metru.
Oporavak cijena usporen je jer se još u 2015. u Zagrebu prosječni kvadrat za novogradnju plaćao 12.214 kuna. Graditeljstvo je jedna od najvažnijih hrvatskih gospodarskih grana što dokazuje i podatak da je od 2002. do 2015. unatoč krizi u izgradnju uloženo 255 milijardi kuna. Od toga je oko 40 milijardi kuna plasirano u stanogradnju, oko 100 milijardi kuna u prometnu infrastrukturu, ali tek pet milijardi u industriju.
Za koga?