Raste stanovništvo Švedske i Malte, pada Hrvatske i Grčke

Dok se u Europskoj uniji stanovništvo zbog migracija povećava, Hrvatska ga i dalje gubi i ubraja se u države EU koje imaju najveće smanjenje stanovništva. EU je 1. siječnja 2017., prema podacima Eurostata, imao 511,8 milijuna stanovnika, njih milijun i pol više nego 2016., a lani se u Uniji rodilo 5,1 milijun beba, dok je u Hrvatskoj rođeno tek 37.500 djece.

Da se Hrvatska i dalje prazni pokazuju i podaci koje je objavio Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu prema kojima se lani, navodi Hina, samo u Njemačku iz Hrvatske doselilo 55.970 hrvatskih državljana, među kojima je njih 48.080 prvi put prijavilo boravak u toj zemlji, a 6165 naših useljenika već je jednom ondje imalo prijavljeni boravak. Podaci Eurostata pokazuju da su početkom godine najveći broj stanovnika imale Njemačka (82,8 milijuna), Francuska (67 milijuna), Britanija (65,8 milijuna).

Tijekom 2016. godine stanovništvo se povećalo u 18 država EU, a smanjilo se u njih deset. Najveći relativni porast stanovništva na 1000 stanovnika imali su Luksemburg, Švedska, Malta, Irska, Austrija, a nasuprot njima, najveće smanjenje stanovnika Litva, Letonija, Hrvatska te Bugarska i Rumunjska. No, kako kaže demograf prof. Anđelko Akrap, od plača nema ništa, nego od djela. Ali djela još nema...

– Iz godine u godine pokazuje se da Hrvatska demografski tone. Svake godine komentiram sve gore rezultate i ne znam što bih više rekao osim da hrvatsko društvo kao cjelina nije shvatilo demografski problem od najniže lokalne razine od vrha – kaže Akrap.

Hrvatska se nalazi ispod prosjeka EU i po stopi nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) koja iznosi 9 i ubrajamo se u zemlje EU s najmanjim stopama nataliteta, nakon Italije, Portugala, Grčke, Španjolske. Dakle, riječ je redom o zemljama južne Europe koje, kao i Hrvatska, u suvremenom kapitalističkom društvu u kojem je roditeljstvo zahtjevnije nego prije ne čine dovoljno da roditeljima, osim materijalnih povlastica, olakšaju usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života. Zato su demografi ranije isticali da to što, primjerice, Talijanke i Španjolke rađaju prvo dijete najkasnije u Europi kad im je u prosjeku više od 30 godina, ne znači da su najemancipiranije, nego je u tim zemljama loš položaj žena na tržištu rada.

Najveća stopa nataliteta u 2016. zabilježena je pak u Irskoj, Švedskoj, Britaniji, Francuskoj, u ekonomski jakim zemljama, koje imaju stabilne i izdašne mjere obiteljske, odnosno pronatalitetne politike. Inače, u EU je 2016. uz 5,1 milijun rođene djece bilo i 5,1 milijun umrlih osoba, gotovo 91.000 umrlih manje nego 2015. Najmanju stopu smrtnosti na 1000 stanovnika imale su Irska i Cipar (6,4) te Luksemburg (6,8), a najveću Bugarska (15,1 ‰), Letonija (14,6 ‰), Litva (14,3 ‰), Rumunjska i Mađarska (13,0 ‰).