Rat države i MOL-a. Slovački mafijaš tajno kupovao dionice Ine

Večernji list u posjedu je prijave koju je Hanfa (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) podnijela Državnom odvjetništvu i u kojoj ta agencija optužuje MOL da je počinio kazneno djelo manipulacije tržištem jer je potajno kupovao dionice Ine na Zagrebačkoj burzi.

Preko Amerikanaca

Hanfa također vjeruje da je Inine dionice na Zagrebačkoj burzi kupovao i Mario Hoffman, slovački privatizacijski tajkun i osoba sa snažnim vezama u podzemlju, i to preko američkih brokera, odnosno društava s Cipra koja su na neki način povezana s Poštova bankom, koja je pak u 94-postotnom vlasništvu tvrtke Istrokapital s Cipra, a čiji je predsjednik uprave upravo Hoffman. Hanfa pretpostavlja da Hoffman kupujući Inine dionice pere prljavi novac te svoje teze potkrepljuje podacima da su se uz tog Slovaka već vezali korupcijski skandali i pranje novca u nekim njegovim prijašnjim poslovnim pothvatima. Hanfa ima indicije da je novac kojim su kupljene Inine dionice Hoffman stekao na nezakonit način.

Rekonstruirajući tijekom svoje istrage kupnju Ininih dionica na burzi, Hanfa je otkrila kako je Convergex, brokerska kuća sa sjedištem u New Yorku, od 21. prosinca do 24. ožujka kupio 161.411 dionica Ine (1,61 posto) za 531,725.617,70 kuna preko zagrebačkih brokera iz Interkapitala vrijednosnih papira. No, krajnji su vlasnici tih dionica kupljenih preko Convergexa tri društva s Cipra – Upprecht Investment Limited, Stomarli Holdings Limited te Entris Equity Limited. Ta su društva, navodi Hanfa, izjavila kako su Inine dionice kupila za sebe, ali istražujući porijeklo i financijsku snagu tih tvrtki Hanfa je uvidjela kako postoji golem nerazmjer između temeljnog kapitala tih društava i vrijednosti dionica Ine koje posjeduju. Dvije od te tri tvrtke s Cipra (za treću Hanfa čeka podatke) imaju osnivački kapital od 3921 euro i 1710 eura, a preko Convergexa su kupile dionice za čak 531 milijun kuna!

U Hanfinu izvješću, koje potpisuje predsjednik uprave te agencije Ante Samodol, navodi se kako nakon provedene istrage o tome tko preko američkih brokera, tvrtki s Cipra... kupuje Inine dionice na Zagrebačkoj burzi postoje i osnovane sumnje da je MOL preko povezanih osoba stjecao Inine dionice na burzi, ali je pritom prikrivao svoje vlasništvo nad njima. Krijući svoje vlasništvo, MOL je, vjeruju u Hanfi, od javnosti prikrio svoju namjeru da stekne više od 50 posto dionica te naftne kompanije, a da je ta namjera bila poznata ulagačkoj javnosti, ona bi utjecala na cijenu Inine dionice. U Hanfinu izvješću MOL se optužuje da je obmanuo investicijsku javnost koja nije imala ključnu informaciju za donošenje daljnjih investicijskih odluka.

Lažni signal ulagačima

Ante Samodol u tom izvješću optužuje MOL i za “pokušaj ostvarivanja protupravne imovinske koristi” jer potajno kupuje dionice Ine po cijeni nižoj od one po kojoj bi ih ulagači prodavali da su znali da MOL želi steći kontrolni paket. U Hanfinoj prijavi DORH-u Samodol podsjeća kako je MOL izričito tvrdio da nema namjeru Inine dionice kupovati na burzi, čime je, tumači Hanfa, dao lažni signal i prikrio stvarne namjere. MOL je, podsjetimo, u prosincu 2010. godine objavio privatnu ponudu za otkup Ininih dionica od malih dioničara po cijeni od 2800 kuna. MOL je privatnom ponudom želio steći većinski paket dionica (do tada je imao 47 posto vlasništva Ine), ali istodobno su, očito u dogovoru s Vladom, na burzi dionice počeli kupovati mirovinski fondovi za cijenu višu od MOL-ove te su na taj način spriječili mađarsku kompaniju da se domogne većinskog paketa. Budući da se MOL odlučio za privatnu ponudu, dionice nije kupovao na burzi, nego se malim dioničarima obratio pismima s ponuđenom cijenu, ali istodobno su na burzi, uz mirovinske fondove, Inine dionice počela kupovati društva registrirana u Americi, odnosno na Cipru itd., što je cijenu te dionice potjeralo i na više od 4000 kuna te potaknulo Hanfu na istragu.

Iako Ante Samodol u svom izvješću DORH-u zapravo ne dovodi slovačkog tajkuna Hoffmana i MOL u izravnu vezu, ipak je u strukturi vlasništva Ine između Vlade i MOL-a na stranu te mađarske kompanije dodao i dionice u posjedu Marija Hoffmana. Tako Vlada i mirovinski fondovi zajedno posjeduju ukupno 48,89 posto dionica Ine, a MOL zajedno s Convergexom, OTP bankom, Erste Investmentom iz Budimpešte te mađarskom ING bankom ukupno 49,08 posto. Očito je kako je trgovanje Ininim dionicama Hanfa obustavila u trenutku kad su se Vlada i MOL praktično izjednačili u udjelima, odnosno kada je MOL-u s navedenim bankama i Convergexom do kontrolnog paketa nedostajalo tek dva posto dionica. Mađarska OTP banka, koja je inače suvlasnik MOL-a, u kupnju dionica na burzi uključila se 31. siječnja te ih je kupila zapravo vrlo malo – 2100 za 8,2 milijuna kuna. Mađarska je ING banka pak od Interkapitala, koji je na našoj burzi kupovao dionice za Convergex, tj. Slovaka Hoffmana, 23. veljače kupila 18.267 Ininih dionica za 66,6 milijuna kuna. Erste Investment Ltd iz Budimpešte 9., 10. i 11. ožujka kupio je 624 dionice za 2,4 milijuna kuna. Hanfa u prijavi DORH-u navodi kako vjeruje da je MOL upravo preko tih banaka kupovao dionice Ine, a iako ne navodi vezu između slovačkog tajkuna Hoffmana i MOL-a, Hanfa još čeka informacije nadzornih tijela iz Slovačke i Mađarske, kao i dodatne informacije regulatora s Cipra i iz Češke. Iako smo jučer zatražili komentar MOL-a zbog Hanfine prijave, u toj kompaniji zasad ništa nisu htjeli komentirati.

Prije su u MOL-u govorili kako oni nisu ti koji potajno kupuju Inine dionice na burzi te tvrdili kako ne znaju tko ih kupuje. S druge strane, posve je jasno da su odnosi Vlade i MOL-a iznimno zaoštreni i da se međusobno ipak ne doživljavaju kao partneri u Ini. Vlada je, naime, najavila da će mijenjati zakon te zabraniti da itko stekne više od 49 posto dionica te kompanije. Iako je izmjene zakona zasad odgodila dok se na završi istraga o tome tko kupuje Inine dionice, Vlada od tog nauma ne odustaje. Ta je odluka pak loše primljena u MOL-u, u kojem su i prilikom objave privatne ponude tvrdili kako se u Ini ništa neće promijeniti sve i da steknu više od 50 posto dionica jer bi dioničarski ugovor između Vlade i MOL-a jamčio jednaku razinu upravljačkih prava hrvatskoj strani kao i prije stjecanja većinskog paketa dionica. Zbog toga najavljeni zakon smatraju nepotrebnim. No, prava pozadina MOL-ove kupnje Ininih dionica jest bila ta da si osiguraju većinski paket jer strahuju da bi njihova prava u Ini mogla postati upitna jer su ih dobili u trenutku kada je MOL preko OTP banke osigurao depozit za Podravkine dionice koje su menadžeri te kompanije kupovali za sebe Podravkinim novcem. Mozak operacije bio je Polančec, koji je izmjenama dioničarskog ugovora MOL-u omogućio većinska prava iako nije imao 51% dionica.