Rat mitu u politici, zdravstvu i sudstvu

 Europska komisija ne traži da Hrvatska uspostavi dvije različite ustanove za borbu protiv korupcije. Pristupno partnerstvo međutim,zahtijeva da ona uskladi različite igrače na tom području  izjavila je za Večernji list Krisztina Nagy, glasnogovornica europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna.  Posebno je ključno da Ured za sprečavanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) postane posve operativan  dodala je. Europska je komisija pozvala Hrvatsku da se posveti borbi protiv korupcije i kroz Izvještaj o napretku, a u Pristupnom partnerstvu traži se da prihvati i počne primjenjivati nacionalnu strategiju borbe protiv korupcije.
U državnim institucijama učvršćuju se institucionalne i kadrovske pretpostavke za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, počevši od kadrovskih promjena u MUP-u, popunjavanja državnog odvjetništva te reforme tajnih službi.

Jačanje institucija
Iako se kroz medije provlačila zamisao o osnivanju još jednog USKOK-a, kao i o novom akcijskom planu, koji bi funkcionirao poput onog za rješavanje slučaja Gotovina, poruke iz Bruxellesa, a i tumačenja iz vrha Vlade, ne idu za tim da se stvara paralelni sustav, već da ojačaju postojeće institucije.  Nije nam namjera ni stvarati atmosferu izvanrednog stanja, nego ćemo jednostavno poduzeti sve što je moguće da državne institucije na kojima počiva pravna država, dobro funkcioniraju  kaže dužnosnik Vlade koji je želio ostati anoniman.
 Stanje je dobro poznato. Percepcija javnosti prema korupciji negativna je i trenutačno stagniramo na 70. mjestu od 159 država. Hrvatski građani smatraju da je izrazito visok rizik od korupcije u sudstvu, zdravstvu, lokalnoj samoupravi i političkim strankama  rekla je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt uz Međunarodni dan borbe protiv korupcije.

Set mjera
Nacionalni program suzbijanja korupcije 2006.-2008. gotov je i čeka na formalno prihvaćanje u Vladi. Prema tom dokumentu, politika bi morala počistiti pred vlastitim vratima i do rujna iduće godine pripremiti poseban Zakon o financiranju političkih stranaka. Taj bi zakon zabranio anonimne donacije te ograničio visinu donacije po jednom donatoru. Do lipnja iduće godine u planu je i donošenje novog Zakona o sukobu interesa, koji bi obvezao povjerenstvo da pokreće političku odgovornost, a i podnosi kaznene prijave.
 Novi trogodišnji program borbe protiv korupcije predviđa niz mjera protiv potkupljivanja u državnim službama i javnoj upravi.
Čitav set mjera odnosi se na pravosuđe, uključujući i upravo ozakonjenu evidenciju o imovini sudaca i državnih odvjetnika, te obvezne sigurnosne provjere kao uvjet za izbor onih koji će se specijalizirati za korupciju i organizirani kriminal. Mete programa su i zdravstvo, lokalna samouprava te sloboda tržišnog natjecanja, privatizacija i javne nabave.

U ovogodišnjemu Izvještaju o napretku za Hrvatsku Europska komisija ističe da korupcija "nastavlja biti ozbiljna teškoća u Hrvatskoj, koja zahvaća različite razine društva" te da je Hrvatska "jedna od rijetkih europskih zemalja u kojima ankete pokazuju da se korupcija lani zapravo pogoršala". Sposobnost uprave u borbi protiv korupcije treba znatno poboljšati. Ne samo USKOK nego i sudove, ured državnoga odvjetnika te ostala tijela. Više pozornosti valja posvetiti progonu korupcije u policiji, carini i pravosuđu sažela je Krisztina Nagy zahtjeve koje je EU postavila pred Hrvatsku.